Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Triton (mjesec)"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{prijevod}} {{preuređivanje}}
{{Infokutija nebesko tijelo
| ime = =Triton
| slika =[[Datoteka:Triton moon mosaic Voyager 2 (large).jpg|200px]]
| boja pozadine = #000000
| boja = #000FF
| slika = [[Datoteka:Triton moon mosaic Voyager 2 (large).jpg|250px|Triton]]
| Otkrio =[[William Lassell]]
| tekst ispod slike = Triton (Voyager 2)
| Datum otkrića =10. oktobar 1846.
| otkrio = [[William Lassell]]
| mp_naziv =
| datum otkrica = [[10. listopada]] [[1846]].
| drugi_nazivi =Neptun I
| privremena oznaka = Neptune I.
| mp_kategorija =
| Prirodni satelit = [[Neptun (planeta)|Neptun]]
| pridjevi =
| grupa = [[Neptunovi nepravilni sateliti]]
| Osobine putanje ref =
| ref_orbital =
| Epoha =
| ekscentricitet = 0.000016<ref name="fact">{{cite web
| Afel =
| title = Neptunian Satellite Fact Sheet
| Perihel =
| publisher = NASA
| Periapsis =
| author = David R. Williams
| Apoapsis =
| date = [[23 November]] [[2006]]
| Srednji poluprečnik putanje =354.759 km
| url = http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/neptuniansatfact.html
| Ekscentricitet putanje =~ 0,000016
| accessdate = 2008-01-18
| Orbitalni period =−5,876854 [[Dan|d]] (retrogradno)
}}</ref>
| Sinodni period =
| prosjecna udaljenost = <!-- (xxxx [[AJ]]) -->
| Prosječna orbitalna brzina =
| periapsis = <!-- (xxxx AJ) -->
| Srednja anomalija =
| apoapsis = <!-- (xxxx AJ) -->
| Inklinacija = 156,885° (prema Neptunovom ekvatoru)
| period = −5.877 [[dan|d]] <!-- xxxx [[sat|h]], xxxx [[minuta|min]], xxxx [[sekunda|s]] -->
| Ugaona udaljenost =
| max v = <!-- xxxx [[km/s]] -->
| Dužina ulaznog čvora =
| avg v = <!-- xxxx km/s -->
| Dužina periapsisa =
| min v = <!-- xxxx km/s -->
| Vrijeme periapsisa =
| i_ekliptika = 130.26[[stupanj (kut)|°]]
| Argument perihela =
| i_planet = 157.340°<ref name=inclin>{{cite web
| Poluamplituda =
| title = Constraints on the Orbital Evolution of Triton
| Prirodni satelit =[[Neptun]]a
| author= Matija Ćuk, Brett J. Gladman
| Broj satelita =
| url = http://adsabs.harvard.edu/abs/2005ApJ...626L.113C
| Dimenzije =
| year = 2005
| Poluprečnik = 1.353,4±0,9 km
| date = June 2005
| Ekvatorijalni poluprečnik =
| journal = The Astrophysical Journal
| Polarni poluprečnik =
| volume = 626
| Elipticitet =
| issue = 2
| Obim =
| pages = L113-L116
| Površina = 23.018.000 km<sup>2</sup>
| accessdate = 2008-01-14
| Zapremina = 10.384.000.000 km<sup>3</sup>
}}</ref>
| Masa = 2,14×10<sup>22</sup> kg
| ref_fiz =
| Prosječna gustoća = 2,061 g/cm<sup>3</sup>
| srednji prečnik = 1353.4 ± 0.9 km<ref name="SSD">{{cite web
| Gravitacija na površini = 0,779 m/s<sup>2</sup> (0,0794 g)
| title = Planetary Satellite Physical Parameters
| Brzina oslobađanja = 1,455 km/s
| work = Solar System Dynamics
| Period rotacije = sinhrona
| url = http://ssd.jpl.nasa.gov/?sat_phys_par
| Siderički period rotacije = 5 d, 21 h, 2 min, 53 s
| accessdate = 2006-05-10
| Brzina rotacije =
}}</ref><br /> (0.2122 [[Zemlja|Zemljinih]] prečnika)
| Osni nagib =
| povrsina = 23,018,000 km<sup>2</sup><!-- xxxx [[Kvadratni kilometar|km<sup>2</sup>]] -->
| Rektascenzija sjevernog pola=
| masa =2.14{{e|22}} [[Kilogram|kg]]<br />(0.359% mase Zemlje)
| Ekliptična geografska širina=
| volumen = 10,384,000,000 km³<!-- xxxx x 10<sup>x</sup> [[km³]] -->
| Ekliptična geografska dužina=
| gustoca = 2.061 [[g/cm³]]
| Deklinacija =
| gravitacija = 0.779 [[m/s²|m/s<sup>2</sup>]]<!--(xxxx ([[Ubrzanje slobodnog pada|g]]) -->
| Albedo = 0,76
| brzina oslobadjanja = 1.455 [[km/s]]<!-- xxxx [[m/s]] -->
| Temp na površini = 38 K
| Ekvatorijalna brzina rotacije = <!-- xxxx m/s -->
| Spektralna klasa =
| period rotacije = 5 d, 21 h, 2 min, 53s ([[sinkrona rotacija|S]])<!-- xxxx d (xxxx [[godina]]) -->
| Prividna magnituda = 13,47
| abs_mag = −1.2<ref name=fischer>{{cite web
| Apsolutna magnituda = −1,2
| date = 12.2.2006
| Ugaoni prečnik =
| title = Kuiperoids & Scattered Objects
| Pritisak = 1,4–1,9 Pa
| publisher = Argelander-Institut für Astronomie
| Skalarna visina =
| author = Daniel Fischer
| Atmosferski sastav = [[dušik]], tragovi [[metan]]a
| url = http://www.astro.uni-bonn.de/~dfischer/planeten/jwd.html
| accessdate = 2008-07-01}}</ref>
| albedo = 0.76<ref name="SSD" />
| temperatura = <!-- [[Kelvin|K]] -->
| atmosferski pritisak = 38&nbsp;[[kelvin|K]]<ref name=book /><br />
| adjectives = Tritonian
| atmosphere = yes
| surface_pressure = 0.0014–9&nbsp;[[Pascal (SI jedinica)|Pa]]<ref name=book /><br />(1/70,000 u odnosu na Zemlju)<ref name=solarsystemexploration/>
| nagib osi = 0°
}}
'''Triton''' (također ''Neptun I'') je najveći prirodni satelit planete [[Neptun (planeta)|Neptun]], iz grupe [[Neptunovi nepravilni sateliti|nepravilnih satelita]], sa oko 1353.,4 ± 0.,9 kilometara u prečniku i orbitalnim periodom od -5,877 dana.
 
== Osnovni podaci ==
[[Datoteka:Neptune on Triton's Horizon 2006.jpg|lijevo|mini|190 px|Umjetnički prikaz Tritona i Neptuna.]]
Triton kruži oko Neptuna na udaljenosti od oko 354 .760 km. Prečnik mu iznosi oko 27062.706 km, a [[masa]] oko 2.,147x10<sup>22</sup>kg (oko 78% našeg [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]]). Tritonova [[gustoća]] od samo 2 g/cm<sup>3</sup> govori da je vjerojatnovjerovatno sastavljen od 25% vodenog leda i ostatka kamenog materijala.
 
Rotacija Tritona je [[sinkronasinhrona rotacija|sinkronasinhrona]]. Triton obilazi NeptunaNeptun [[retrogradno gibanjekretanje|retrogradno]], za što mu treba 5.,877 dana. Putanja oko Neptuna je nagnuta za čak 157° prema NeptunovuNeptunovom [[ekvator]]u, koji je i sam nagnut 30° prema Neptunovoj putanji oko [[Sunce|Sunca]]. Zbog toga, ovisnou zavisnosti ood dijeludijela putanje, Triton Suncu okreće i ekvatorsko područje i polove, što vjerojatnovjerovatno ima za posljedicu radikalne promjene vremena u izmjeni godišnjih doba. Za vrijeme posjetaposjete [[Voyager 2|Voyagera 2]], Suncu je bio okrenut Tritonov južni [[pol]].
 
Otkrio ga je Lassell [[1846]]. godine, samo par tjedanasedmica nakon otkrića Neptuna. Jedine fotografije ovog satelita su, za sada, one koje je poslala letjelica Voyager 2, 25. kolovozaaugusta [[1989.]] godine.
 
== Površina ==
Svi podaci o površini Tritona potječupotiču od jednog jedinog prolaska sonde ''Voyager 2'' 1989. godine. Sonda je snimila oko 40% površinipovršine Tritona, te otkrila stjenovitu podlogu, kanjone, smrtzutismrznuti [[metan]] i drugo. Površina Tritona je relativno ravna -, uočeno je da topografija ne varira više od 1 kilometra<ref name=book>{{cite book
| title = Encyclopedia of the Solar System
| chapter = Triton
Line 93 ⟶ 85:
}}</ref>.
 
Tritonova površina pokazuje vrlo malo [[krater (astronomija)|kratera]], što ukazuje na mladu površinu. Za vrijeme posjetaposjete Voyagera 2, dok je Sunce obasjavalo Tritonov južni pol, cijela južna polutkapolulopta je bila prekrivena ledenom kapom smrznutog dušika[[dušik]]a i metana. [[Metan]] koji je, pod utjecajemuticajem Sunčevog zračenja, reagirao sa drugim elementima daje polarnoj kapi karakterističnu rozu boju.
 
Najzanimljiviji detalji što su ih donijele slike sa Voyagera su zasigurno [[gejzir]]i tj. "ledeni vulkani", koji bacaju dim i do 8 km visoko. Vjetar kasnije raznosi dim desecima kilometara daleko tvoreći tamne pruge na rozom tlu. Još nije utvrđen sastav eruptivnog materijala, ali se sumnja na tekući [[dušik]], prašinu i [[metan]]ske spojeve. [[Vulkanizam]] nije tako česta pojava u sunčevuSunčevom sustavusistemu. Za sada je, osim na Tritonu, otkriven samo na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], [[Venera (planeta)|Veneri]] i [[Jupiter (planeta)|Jupiterovom]] satelitu [[Io (mjesec)|Iou]], a na [[Mars (planeta)|Marsu]] su otkriveni ugasli vulkani. Izvor energije Tritonovog vulkanizma je sunčeva energija.
 
Polarnu kapu cijelim opsegomobimom okružuje plavo-zeleni pojas kojeg tvoričini relativno svjež talog dušikovog mraza. Dio ovog pojasa prekriva tzv. "cantaloupe" teren, sustavsistem kružnih udubina okruženih grebenima. Ove strukture su vjerojatnovjerovatno nastale kao posljedica periodičnih smrzavanja i topljenja.
 
Voyager 2 je snimio i vrlo glatke ledene ravnice nastale erupcijama vode ili mješavijemješavine vode i [[amonijak]]a iz unutrašnjosti. Ovakva vrsta vulkanizma se naziva [[kriovulkanizam]] (eng:engl. ''cryovolcanism'', prefiks "cryo" označava vrlo niske temperature).
 
Sjeverno od plavo-zelenog pojasa je površina nešto tamnija i crvenija (slika 2.), noali reljef je ostaje isti.
 
Na površini je temperatura je oko 38 K (-235&nbsp;°C). Razlog za ovako niske temperature (kao na [[134340 Pluton|Plutonu]]) je visok albedo (0.,7 do 0.,8), što znači da se 70 - 80% svjetlosti odbije u svemir, a ostatak grije površinu. Pri ovoj temperaturi, metan, dušik i [[ugljik- dioksid]] su u krutomčvrstom stanju (zaleđeni).
 
== Atmosfera ==
Voyager 2 je na Tritonu pronašao i [[atmosfera|atmosferu]], iako vrlo rijetku, dovoljnu da stvori pritisak od jedva 14 mikrobara (70 .000 puta manje nego na površini mora). Atmosfera se proteže do visina od 800 km, a sastoji od [[dušik]]a i manjeg udjela metana (ovi spojevi imaju mnogo niže [[talište]] od vode). Temperatura na vrhovima atmosfere je oko 95 [[Kelvin|K]] (-180&nbsp;°C). Čestice azotnogdušičnog leda tvorečine sloj tankih oblaka nekoliko kilometara iznad površine.
 
Praćenje promjena sjaja i spektra [[zvijezda|zvijezde]] koju je Triton pomračio tokom 1997. pokazala su da je temperatura nešto porasla od vremena prolaska Voyagera 2.
Line 112 ⟶ 104:
== Porijeklo i sudbina ==
 
Triton je jedini veliki satelit u sunčevuSunčevom sustavusistemu koji se gibakreće retrogradno. To je jedan od pokazatelja da ovaj satelit nije izrastao uz svoj matični planet. Sumnja se da je nastao u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]] (kao i [[134340 Pluton|Pluton]]?), te se kasnije preselio bliže, gdje ga je zarobio Neptun. Još jedan argument koji ide u prilog ovoj teoriji je sličnost u građi Tritona i Plutona. Neki scenariji uključuju i sudar sa nekim tada postojećim Neptunovim satelitom, što bi objasnilo čudnu putanju [[Nereid (mjesec)|Nereida]], te porijeklo energije za diferenciranje Tritona (taljenjetopljenje i propadanje težih elemenata u središte).
 
Zbog svoje retrogradne orbite, Neptunove plimne sile oduzimaju energiju Tritonu, što smanjuje njegovu orbitu. U dalekoj budućnosti, Triton će ili pasti na Neptun, ili se raspasti i stvoriti prsten. Slična sudbina čeka i Marsov satelit [[Fobos (mjesecsatelit)|Fobos]].
 
Vidi i [[Triton (mitologija)]].
 
== Reference ==
{{reference}}
<references/>
 
 
== Vanjski linkovi ==
* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/800_neptun.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Triton, neptunovNeptunov satelit]
 
{{Neptunovi prirodni sateliti}}
 
{{Commonscat|Triton (moon)}}
[[Kategorija:Prirodni sateliti]]
 
[[Kategorija:Neptunovi prirodni satelitiNeptun]]
 
{{Link FA|en}}
{{Link FA|pt}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Triton_(mjesec)"