Razlika između verzija stranice "Boeing"

| slika =610px-Boeing-Logo.svg.png

| vrsta =Javna ([[NYSE]]: [http://www.nyse.com/about/listed/lcddata.html?ticker=BA BA])

| osnivači =

| sjedište =[[Chicago]]

| ključneosobe =Jim McNerney

| industrija =avioindustrija

| holding =

| slogan =

| sjedište_grad =

| sjedište_država =

| dodatak =

|}}

 

[[Datoteka:B777-200LR DSC04302.JPG|desno|mini|250p|''Boeing 777-200LR Worldliner'', putnički avion sa najvećim dometom na svijetu.]]

== Historija ==

 

 

Ubrzo zatim, postignut je dogovor sa [[Pan American World Airways]]om da se razvije putnički "leteći brod" (tip vazduhoplova koji poleće i sleće na vodi) za prevoz putnika na transatlantskim linijama. [[Boeing 304 Clipper]] imao je svoj prvi let juna [[1938]]. godine. Bio je to najveći putnički avion svog vremena, za 90 putnika na dnevnim ili 40 putnika na noćnim linijama. Godinu dana kasnije, započeli su i prvi redovni putnički letovi iz Sjedinjenih država za [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Ubrzo potom otvorene su i druge linije, tako da je Pan American letio Boeingom 314 ka odredištima širom svijeta.

 

 

 

Kada je Drugi svjetski rat završen, glavnina narudžbina za bombardere su poništene i 70.000 Boeingovih radnika je ostalo bez posla. Kompanija je ciljala da se brzo oporavi prodajom [[Stratocruiser]]a, luksuznog četvoromotornog putničkog aviona kojeg je razvio na osnovu vojnog aviona. Međutim, prodaja ovog modela nije išla kako je planirano i Boeing je morao potražiti druge mogućnosti da prevaziđe nastalo stanje. Kompanija je uspešno prodavala vojne avione prerađene za prevoz trupa i za tankovanje u letu.

 

Sredinom 1950-tih godina tehnologija je značajno napredovala, otvarajući mogućnosti Boeingu da razvije i proizvodi potpuno nove proizvode. Jedan od prvih bili su vođeni [[projektil]]i kratkog dometa za presretanje neprijateljskih letilica. U to vrijeme, [[hladni rat]] je već postao stvarnost sa kojom se imalo živjeti, i Boeing je iskoristio svoju tehnologiju kratkodometnih projektila da razvije i izgradi i interkontinentalne projektile.

 

1958. godine, Boeing je počeo sa isporukama svog [[Boeing 707|Boeinga 707]], prvog američkog putničkog mlaznjaka, kao odgovor na [[Velika Britanija|britanski]] [[De Havilland Comet]], [[Francuska|francusku]] [[Sud Caravelle]], i [[SSSR|sovjetski]] [[Tupolev Tu-104]], koji su činili prvu generaciju putničkih mlaznih aviona. B707, četvoromotorni avion za 156 putnika, učinio je Sjedinjene države vodećim proizvođačem putničkih mlaznjaka. Nekoliko godina kasnije, Boeing je proizveo i [[Boeing 720|B720]], varijantu modela 707 nešto veće brzine i kraćeg dometa. Za još nekoliko godina (1963.), Boeing uvodi i [[Boeing 727|B727]], putnički mlaznjak slične veličine, ali sa tri motora, i namjenjen linijama srednje dužine. Putnici, posade i avio-kompanije su vrlo brzo odlično prihvatili B727 kao komforan i pouzdan avion. Proizvodnja Boeinga 727 je obustavljena [[1984]], ali na prekretnici vijekova gotovo 1.300 ovih aviona je još uvek letilo u flotama avio-kompanija širom svijeta.

 

1960. godine Boeing je kupio firmu [[Piasecki Helicopter]] i preoblikovao je u jedinicu [[Boeing Vertol]]. Dvo-[[rotor]]ni [[CH-47 Chinook]], kojeg je proizvodio Vertol, poletio je prvi put [[1961]]. Ovaj [[helikopter]] izuzetne nosivosti i dan-danas je omiljeni "konj za vuču". [[1964]]., Vertol je počeo i sa proizvodnjom helikoptera [[CH-46 Sea Knight]].

 

Prvi [[Boeing 747|747-100]] ugledao je svijetlo dana na ceremonijama kraj ogromne nove fabrike u [[Everett.]]u [[1968]]. godine. Avion je prvi put poletio godinu dana kasnije, a prvi komercijalni let obavljen je [[1970]].

 

Na početku 1970-tih, Boeing je suočen sa novom krizom. [[Program Apollo]], u kojem je Boeing značajno učestvovao tokom prethodne decenije, bio je gotovo potpuno obustavljen, tako da je Boeing ponovo morao da nadomjesti prihode u jedinici putničkih aviona. U to vrijeme, međutim, i same avio-kompanije bile su u tako teškoj [[recesija|recesiji]] da Boeing nije zabilježio ni jednu jedinu narudžbu tokom više od godinu dana. Proizvodnja novog [[Boeing 747|B747 Jumbo Jet]], Boeingove nade za budućnost, kasnila je i koštala mnogo više nego što je provobitno predviđano. I onda je, povrh svega, [[1971]]. godine, Kongres SAD] odlučio da prekine novčanu podršku razvoju nadzvučnog [[Boeing 2707|2707]], koji je trebao biti Boeingov (i američki) odgovor na britansko-francuski [[Concorde]], što je primoralo kompaniju da obustavi projekat. Tako je kompanija morala da smanji broj zaposlenih, samo u oblasti Seattlea sa 80.000 skoro na polovinu. Prvi B747, četvoromotorni avion za duge linije, konačno je počeo sa komercijalnim letovima [[1970]]. Sa svojom prepoznatljivom "grbom" na spratu i mjestom za 450 putnika, ovaj čuveni avion potpuno je promijenio način na koji su ljudi letili. Do 2001., Boeing je bio jedini proizvođač koji je nudio ovakav avion i isporučio ih je preko 1.400. ([[Airbus]] danas nudi [[Airbus A380|A380]] koji će, kada počne sa letovima, biti najveći putnički avion u saobraćaju.) B747 je neprekidno unapređivan kako bi držao korak sa tehnologijom, uz to su razvijane i sve veće verzije produžavanjem gornjeg sprata.

 

Ekonomska situacija se počela popravljati [[1983]]. godine i Boeing je sastavio svoj hiljaditi B737. Tokom slijedećih godina, putnički avioni i njihove vojne verzije postali su osnovna oprema avio-kompanija i vojnih vazduhoplovstava. Zajedno sa putničkim saobraćajem, rasla je i konkurencija, prije svega od novog evropskog proizvođača putničkih aviona, [[Airbus]]a. Boeing je počeo da nudi nove tipove aviona, i razvio dugački uskotrupni [[Boeing 757|B757]], veći, širokotrupni [[Boeing 767|B767]], i unapređene verzije B737. Važan projekat ovih godina bio je [[Space Shuttle]], kojem je Boeing doprinjeo svojim iskustvom u oblasti kosmičkih raketa iz vremena Apolla. Boieng je u svemirskom programu učestvovao i sa drugim proizvodima, i bio je prvi ugovarač za Međunarodnu svemirsku stanicu. U isto vrijeme, počelo se i sa proizvodnjom nekoliko vojnih projekata, poput [[RAH-66 Comanche]] helikoptera, sistema za odbranu iz vazduha "Avenger" i nove generacije projektila kratkog dometa. Boing je veoma aktivno unapređivao postojeću i razvijao novu vojnu opremu.

 

[[1994]]. godine, Boeing je uveo svoj najmoderniji putnički avion, dvomotorni [[Boeing 777|B777]], sa kapacitetom za 390 putnika, između B767 i B747. Dvomotorac sa najvećim doletom na svijetu, B777 je među avionima certifikovanim za letove preko okeana i nenaseljenih predjela ([[ETOPS]]), i prodaje se izuzetno uspješno. Ovaj avion, kojem tepaju nadimkom "tri sedmice", označio je značajnu prekretnicu i tako što je prvi u potpunosti dizajniran pomoću računara, tj. [[CAD]] tehnikama. Također sredinom 1990-tih, kompanija je razvila i novu, osvježenu i unapređenu verziju [[Boeing 737|B737]] porodice, poznatu kao "737 nove generacije", koja je postala najbrže prodavana vrsta B737 u istoriji. "737 Next-Generation" uključuje 737-600, -700, -800, -900 i od skora -900ER.

 

Boeing se [[1996]]. godine spojio sa aeronautičkim i odbrambenim jedinicama [[Rockwell International Corp.]], koje su tako postale Boeingovom supsidijarnom kompanijom Boeing North American, Inc. Godinu dana kasnije, Boeing se spojio i sa [[McDonnell Douglas Corp.]], nakon čega je MD-95 primenovan u [[Boeing 717|B717]], a proizvodnja širokotrupnog MD-11 je obustavljena.

 

 

 

 

== Putnički avioni ==

=== U proizvodnji ===

* '''[[Boeing 717|Boeing 717-200]]''' Regionalni avion za 100 putnika

* '''[[Boeing 737|Boeing 737 familija]]'''

 

=== Van proizvodnje ===

* [[Boeing 707|Boeing 707/720]]

* [[Boeing 727]]

* [[Boeing 757]]

 

* [[Boeing B-17]]

* [[Boeing B-29]]

 

== Vanjski linkovi ==

 

[[Kategorija:Boeing]]