Razlika između verzija stranice "Zlato"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 140:
Zlato se sastoji isključivo iz jednog stabilnog [[izotop]]a i spada među 22 ''čista'' monoizotopna elementa. Kada nije legiran, ovaj teški metal je mehak kao [[kalaj]]. Zlato se može vrlo lahko kovati do vrlo tankih listića zbog svoje [[duktilnost]]i. Moguće je načiniti posebno tanke zlatne folije debljine samo 2000 slojeva atoma. Iz tog razloga [[Ernest Rutherford]] je koristio zlatnu foliju za svoj [[Rutherfordovo raspršavanje|eksperiment o raspršavanju]]. Obična bijela svjetlost poprima zelenkasti odsjaj kroz zlatnu foliju. Osim toga, zlato se vrlo lahko može legirati sa mnogim metalima. Neke neobične osobine zlata poput zlatno-žute boje i velike duktilnosti mogle bi se, prema novim proračunima, objasniti relativističkim efektom.
U hemiji površina, koriste se različite površine sastavljene iz monokristala zlata, između ostalog u rasterskoj tunelskoj mikroskopiji.<ref name="barth" /> Specifična toplota isparavanja (entalpija) ΔH<sub>v</sub> zlata koja iznosi 1,70 kJ/g i znatno je niža od naprimjer vode (sa 2,26 kJ/g) ili željeza (6,26 nbsp;kJ/g, mjereno sve na temperaturama ključanja). Kod pregrijanog istopljenog zlata stoga se mogu pojaviti (kao i kod drugih manipulacija kod topljenja u naprimjer industriji čelika) značajni gubici u vidu isparavanja i para zlata, osim ako se u procesu topljenja zlata ne koristi zgrušnjavanje ili sakupljanje korištenjem [[Aktivni ugalj|aktivnog uglja]].<ref name="lebens" />
U elementarnom stanju je plemenit metal žute boje i jakog sjaja, mehak, vrlo rastezljiv, težak (relativna gustoća 19,3). [[Tačka topljenja]] zlata je 1064,76 °C, jedna je od fiksnih tačaka za baždarenje [[termometar]]a.
=== Hemijske ===
Zlato ne napadaju obične mineralne [[kiseline]]. Jedino snažno oksidirajuće kiseline mogu otopiti zlato, kao što su zlatotopka (''aqua regia'' ili ''kraljevska vodica'') ili [[selenska kiselina]]. U zlatotopci zlato daje tetrahlorid zlatnu kiselinu:
:<math>\mathrm{2\ Au + 9\ HCl + 5\ HNO_3 \rightarrow}</math> <math>\mathrm{2\ HAuCl_4 + 4\ NO_2 + 6\ H_2O + NOCl}</math>
Halogeni elementi [[hlor]], [[brom]] i [[jod]] su u mogućnosti da rastvore zlato, jod čak i u alkoholnom rastvoru. U vodenim cijanidnim rastvorima zlato se lahko rastvara oksdacijom kisikom kao kalij dicijanidoaurat(I). U vrelim, kiselim hidrotermalnim rastvorima, zlato je relativno dobro fizički rastvorljivo. Stoga se ono može često naći u kvarcnim stijenama. Također postoje zapažanja da određene huminske kiseline mogu rastvoriti zlato.
Zlato se vrlo teško oksidira. Oksidacija zlata do [[oksidacijsko stanje|stepena oksidacije]] (+1) se može provesti u prisustvu [[ligand]]a (npr cijanid ion), koji sa zlatom Au (I) daju stabilne [[kompleksni spojevi|komplekse]]. [[Oksidacija]] zlata do stepena oksidacije (+3) je lakša, a može se izvršiti sa spojevima koji sa zlatom Au (III) daju stabilan kompleks (npr. hlorid [[ion]]). Zbog toga se zlato rastvara u smjesi [[hlorovodonična kiselina|hloridne]] i [[dušična kiselina|dušične]] kiseline u omjeru 3:1, koja se naziva [[Aqua regia|zlatotopka]]. Dušična kiselina je oksidacijsko sredstvo, a hloridni ion kompleksiranjem pomiče [[hemijska ravnoteža|ravnotežu]] u desnu stranu u reakciji:<ref name="filipovic" />
:Au (s) + 4 H<sup>+</sup> + NO<sub>3</sub><sup>-</sup> + 4Cl<sup>-</sup> → AuCl<sub>4</sub><sup>-</sup> + NO (g) + 2H<sub>2</sub>O
| |||