Razlika između verzija stranice "Zlato"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 25:
| Struktura kristala = kubična plošno centrirana
| Gustoća = 19320<ref name="greenwood" />
| Magnetizam =
| Tačka topljenja_K = 1337,33
| Tačka topljenja_C = 1064,18
Red 123:
Vrlo značajne količine zlata dobiju se rafiniranjem drugih metala poput bakra, nikla ili drugih plemenitih metala, tako da u zavisnosti od okolnosti tek dobijanje ovih ''nečistoća'' pruža ekonomsku isplativost za iskorištavanje nekog nalazišta zlata. Zabilježen je jedan spektakularan slučajan pronalazak u augustu 2007. godine, kada su dvije [[Šveđani|Šveđanke]] pronašle u blizini Överturingena, 500 kilometara sjeverno od [[Stockholm]]a, stijenu sa udjelom zlata od 23,3 grama po toni.<ref name="sternde" />
Gotovo sve evropske rijeke nose sa sobom
== Kao mineral ==
Red 137:
== Osobine ==
=== Fizičke ===
Zlato se sastoji isključivo iz jednog stabilnog [[izotop]]a i spada među 22 ''čista'' monoizotopna elementa. Kada nije legiran, ovaj teški metal je mehak kao [[kalaj]]. Zlato se može vrlo lahko kovati do vrlo tankih listića zbog svoje [[duktilnost]]i. Moguće je načiniti posebno tanke zlatne folije debljine samo 2000 slojeva atoma. Iz tog razloga [[Ernest Rutherford]] je koristio zlatnu foliju za svoj [[Rutherfordovo raspršavanje|eksperiment o raspršavanju]]. Obična bijela svjetlost poprima zelenkasti odsjaj kroz zlatnu foliju. Osim toga, zlato se vrlo lahko može legirati sa mnogim metalima. Neke neobične osobine zlata poput zlatno-žute boje i velike duktilnosti mogle bi se, prema novim proračunima, objasniti relativističkim efektom.
U hemiji površina, koriste se različite površine sastavljene iz monokristala zlata, između ostalog u rasterskoj tunelskoj mikroskopiji.<ref name="barth" /> Specifična toplota isparavanja (entalpija) ΔH<sub>v</sub> zlata koja iznosi 1,70 kJ/g i znatno je niža od naprimjer vode (sa 2,26 kJ/g) ili željeza (6,26 nbsp;kJ/g, mjereno sve na temperaturama ključanja). Kod pregrijanog istopljenog zlata stoga se mogu pojaviti (kao i kod drugih manipulacija kod topljenja u naprimjer industriji čelika) značajni gubici u vidu isparavanja i para zlata, osim ako se u procesu topljenja zlata ne koristi zgrušnjavanje ili sakupljanje korištenjem aktivnog uglja.<ref name="lebens" />
U elementarnom stanju je plemenit metal žute boje i jakog sjaja, mehak, vrlo rastezljiv, težak (relativna gustoća 19,3). [[Tačka topljenja]] zlata je 1064,76 °C, jedna je od fiksnih tačaka za baždarenje [[termometar]]a. Zlato se vrlo teško oksidira. Oksidacija zlata do [[oksidacijsko stanje|stepena oksidacije]] (+1) se može provesti u prisustvu [[ligand]]a (npr cijanid ion), koji sa zlatom Au (I) daju stabilne [[kompleksni spojevi|komplekse]]. [[Oksidacija]] zlata do stepena oksidacije (+3) je lakša, a može se izvršiti sa spojevima koji sa zlatom Au (III) daju stabilan kompleks (npr. hlorid [[ion]]). Zbog toga se zlato rastvara u smjesi [[hlorovodonična kiselina|hloridne]] i [[dušična kiselina|dušične]] kiseline u omjeru 3:1, koja se naziva '''zlatotopka'''. Dušična kiselina je oksidacijsko sredstvo, a hloridni ion kompleksiranjem pomiče [[hemijska ravnoteža|ravnotežu]] u desnu stranu u reakciji:<ref name="filipovic" />
Line 165 ⟶ 170:
<ref name="mindat">Mindat: [http://www.mindat.org/min-10923.html Porpezite].</ref>
<ref name="pubsite">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names – Gold] (engl., PDF, str. 109).</ref>
<ref name="lebens">Lebensministerium.at, [http://www.lebensministerium.at/dms/lmat/wasser/wasser-oesterreich/wasserrecht_national/abwasser_emissionsbegrenzung0/wasserrecht_metallurgische_prozesse/AEVEdelmetall-Quecks/Erlaeuterungen-AEV-Edelmetalle--BGBl-II-Nr-348_1997/Erlaeuterungen%20AEV%20Edelmetalle,%20BGBl%20II%20Nr%20348_1997.pdf (pdf)], str. 4</ref>
<ref name="barth">J. V. Barth, H. Brune, G. Ertl, R. J. Behm: ''Scanning tunneling microscopy observations on the reconstructed Au(111) surface: Atomic structure, long-range superstructure, rotational domains, and surface defects'', u: ''Phys. Rev. B'', '''1990''', ''42'', str. 9307–9318; {{doi|10.1103/PhysRevB.42.9307}}.</ref>
}}
| |||