Razlika između verzija stranice "Zlato"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 124:
Gotovo sve evropske rijeke nose sa sobom tragove zlata. Prije nego što je dospjelo u rijeku, ovo zlato je bilo u formi malehnih, tanki listića uklopljenih u stijene. Djelovanjem erozije i drugih procesa oslobođeno je iz okolnih stijena i dospjelo u rijeke i vodotoke, te se tamo taložilo u riječnom mulju. Takvi depoziti zlata su zapravo sekundarna nalazišta, i jednim dijelom pomažu pri otkrivanju primarnih nalazišta. Jedno od tih sekundarnih depozita zlata, poput onog u njemačkoj rijeci [[Rajna|Rajni]] iskorištava se ispiranjem proteklih nekoliko stotina godina sve do danas, sa manjim prinosima. Jedini zvanični proizvođač zlata u Njemačkoj od 2008. godine je grupa [[Holcim]],<ref name="kies" />, kojoj pripada kamenolom kod [[Rheinzabern]]a, a također i iskorištava ovo nalazište.<ref name="seidler" />
== Kao mineral ==
Zlato se u prirodi javlja samorodno, pa je stoga priznato kao [[minerali|mineral]]. [[Međunarodna mineraloška organizacija]] (IMA) vodi zlato u sistematici minerala po Strunzu (9. izdanje) pod sistemskim brojem „1.AA.05“ (''Elementi - metali i međumetalni spojevi - porodica bakra i kupalita)<ref name="pubsite" /> (odnosno po starijoj sistematici po Strunzu (8. izdanje) pod brojem ''I/A.01-40''). Na engleskom govornom području gdje se koristi sistematika minerala po Danau zlato-mineral se vodi pod sistemskim brojem „1.1.1.1“.
Zlato se [[kristal]]izira u [[Kubični kristalni sistem|kubičnom]] [[Kristalni sistem|kristalnom sistemu]]. Ima tvrdoću po [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]] od 2,5 do 3, metalno-tamnožute boje, koja se kolokvijalno i naziva ''zlatna'' boja. Kada se isitni u vidu zlatnog ''pijeska'' ili ''praha'', u zavisnosti od veličine zrna, ima žučkastu, oker-smeđu do ljubičastu boju, što se često naziva i zlatno-purpurna boja. Pri povišenoj temperaturi, fino zlato gubi na intenzitetu boja te postoje svijetlo žuto, usijano, prije nego što se počne topiti. Istopljeni metal je limun-žute boje, sa blagim zelenim nijansama, a svoju intenzivnu narandžasto-žutu boju vraća tek kada se potpuno ohladi.
Primjese bakra daju zlatu ružičastu ili crvenkastu boju, a takve smjese imaju manju tačku topljenja od čistog zlata, mnogo su veće čvrstoće, tvrdoće i lakše se poliraju. Ukoliko u zlatu ima primjesa srebra, ono također mijenja boju preko svijetlo žute prema svijetlo zelenoj i na kraju gotovo bijelo. Takve smjese nemaju veće razlike u tvrdoći i tački topljenja od čistog zlata. Većina metala, također i poznati [[platina|platinski]] metali, [[živa]] i metali poput [[željezo|željeza]], ukoliko se javljaju kao primjesa u zlatu, povećanjem udjela u zlatu smanjuju prirodnu obojenost zlata prema prljavo sivo-žutoj boji do sivo-bijelih nijansi legura. Tako naprimjer boja zlata sa primjesama [[paladij]]a (''porpecit'') varira od tamno crveno-smeđe do svijetlo smeđe.<ref name="mindat" />
Pošto je zlato relativno nereaktivan, inertan element, obično uvijek zadržava svoj sjaj i boju pa se u prirodi vrlo lahko prepoznaje. Često se može naći povezan sa [[kvarc]]om u hidrotermalnim izvorima, kao i sa rudama bakra. [[Erozija]] i uticaj vremenskih prilika na stijene koje sadrže zlato dovodi često do taloženja relativno teškog metala na dno tekućih voda. Takvo taloženje može dovesti i do značajnih i vrlo prostranih nalazišta zlata, koja mogu poticati iz gotovo u svih geoloških perioda.
Osim navedenog, zlato je i sastavni dio mnogih minerala. Primjeri minerala zlata su [[kalaverit]], [[krenerit]] i [[silvanit]].
== Osobine ==
Line 152 ⟶ 163:
<ref name="seidler">Christoph Seidler: [http://www.spiegel.de/wissenschaft/natur/rohstoffe-in-deutschland-schatzsucher-heben-das-rheingold-a-847742.html Schatzsucher heben das Rheingold]. Spiegel Online</ref>
<ref name="kies">[http://www.holcim-sued.de/de/medien/presse-archiv/holcim-kies-und-beton-gmbh-erwirbt-neue-kieswerke-und-ein-trockensandwerk.html Holcim Kies und Beton GmbH erwirbt neue Kieswerke und ein Trockensandwerk]. Saopćenje za štampu Holcim-Süd. 1. april 2008.</ref>
<ref name="mindat">Mindat: [http://www.mindat.org/min-10923.html Porpezite].</ref>
<ref name="pubsite">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names – Gold] (engl., PDF, str. 109).</ref>
}}
| |||