Razlika između verzija stranice "Zlato"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 109:
Najstariji dosad otkriveni prahistorijski predmeti od zlata izrađeni ljudskom rukom su zlatni objekti pronađeni kod Varne u [[Bugarska|Bugarskoj]] u grobnicama koje datiraju između 4600 - 4300 p.n.e. Ukupno je pronađeno oko 3.000 takvih predmeta.<ref name="Higetal" /> Osim njih, poznato je oko 7.000 zlatnih objekata koji datiraju iz 4. milenija p.n.e. pronađenih u grobnicama istočnoevropske [[Maikopska kultura|Maikopske kulture]].<ref name="hansen" /> Najraniji dokaz u Srednjoj Evropi nalazi se u vidu dvije zlatne pločice nađene kod Stollhofa u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], a koje također datiraju iz 4. milenija p.n.e. Od tog doba zlato je uvezeno pojedinačno u obliku nakita iz južne Evrope.
[[Datoteka:Napoleonbecher.jpg|thumb|
Pohlepa za zlatom bila je jedan od odlučujućih faktora za ratove i osvajačke pohode novog vremena u kojima su se za nadmoć borile tadašnje evropske pomorske sile poput [[Španija|Španije]], [[Portugal]]a, [[Engleska|Engleske]] i [[Italija|Italije]]. Posebno velika bogatstva u zlatu domorodačkog stanovništva Srednje i Južne Amerike privuklo je nakon [[Otkriće Amerike|otkrića Amerike]] 1492. godine evropske, a naročito španske, osvajače ([[konkvistador]]e) koji su zlato dovozili brodovima u Evropu. Dugo vremena Španija je bila jedna od najbogatijih nacija Evrope, upravo zbog zlata dovezenog iz Novog Svijeta. Pronalasci zlata na udaljenim mjestima i područjima oduvijek su privlačili istraživače željne pustolovina. U 19. vijeku na gotovo svim kontinentima dolazilo je do masovnih naseljavanja zbog takozvane ''zlatne groznice'' u područjima gdje su otkrivena bogata nalazišta zlata. Primjer za to je kalifornijska [[zlatna groznica]] 1849. godine i zlatna groznica na rijeci Kondike na [[Aljaska|Aljasci]] 1897. godine. Osim njih, do zlatnih groznica je dolazilo i nakon otkrića nalazišta zlata u Australiji i Južnoj Africi.
Red 115:
== Rasprostranjenost ==
Udio zlata u kontinentalnoj Zemljinoj kori iznosi 0,004 ppm,<ref name="lide" /> što je otprilike 4 grama u 1.000 tona stijena. Udio značajno varira u zavisnosti od regije i nalazišta. U nekim bogatim nalazištima, udio zlata može iznositi i više grama u samo jednoj [[tona|toni]] stijena. Godišnja svjetska proizvodnja zlata u 2008. godini iznosila je 2.260 tona, a u 2011. godini 2.700 tona, što je približno stotinu puta više nego u 19. vijeku. Procjenjuje se da se prosječno za dvije godine iskopa i pronađe više zlata nego što je dokumentirano u cijelom mileniju tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]].
Zlato na Zemlji se nalazi gotovo isključivo kao [[samorodni elementi|samorodni metal]], bilo da se radi o primarnim nalazištima sirovine u vidu zlate rude (odnosno stijena koje sadržavaju zlato) ili u sekundarnim nalazištima.
Danas oko 40% svjetske rudničke proizvodnje zlata se iskopa u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], SAD, Australiji i Rusiji. Među najdublje rudnike zlata u svijetu ubrajaju se rudnici u Južnoafričkoj Republici. Tamo se u nekim rudnicima zlato vadi sa dubine od gotovo 4.000 metara ispod površine. Početkom 2011. godine rudnička kompanija [[AngloGold Ashanti]] planirala je početi sa kopanjem rudnika na dubini do 5.000 metara.<ref name="reporter" />
Vrlo značajne količine zlata dobiju se rafiniranjem drugih metala poput bakra, nikla ili drugih plemenitih metala, tako da u zavisnosti od okolnosti tek dobijanje ovih ''nečistoća'' pruža ekonomsku isplativost za iskorištavanje nekog nalazišta zlata. Zabilježen je jedan spektakularan slučajan pronalazak u augustu 2007. godine, kada su dvije [[Šveđani|Šveđanke]] pronašle u blizini Överturingena, 500 kilometara sjeverno od [[Stockholm]]a, stijenu sa udjelom zlata od 23,3 grama po toni.<ref name="sternde" />
== Osobine ==
Line 140 ⟶ 146:
<ref name="Higetal">Tom Higham et al.:[http://www.articlearchives.com/reports-reviews-sections/chronologies/545649-1.html ''New perspectives on the Varna cemetery (Bulgaria) – AMS dates and social implications.''] u: ''Antiquity Journal''. Bd. 81, Nr. 313, York 2007, str. 640–654</ref>
<ref name="hansen">Svend Hansen: ''Gold und Silber in der Maikop-Kultur.'' u: ''Metalle der Macht – Frühes Gold und Silber.'' Sažeci 6. srednjenjemačkih arheoloških dana, 17. do 19. oktobra 2013. [http://www.lda-lsa.de/fileadmin/pdf/Tagungen/Archaeologentag_Abstracts_11_10_A4.pdf (PDF)]</ref>
<ref name="sternde">[http://www.stern.de/panorama/schweden-schwedinnen-finden-gold-statt-beeren-609513.html Schwedinnen finden Gold statt Beeren] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref>
<ref name="reporter">[http://www.goldreporter.de/goldsuche-extrem-sudafrikaner-wollen-auf-5-000-meter-runter/gold/6101/ Goldsuche extrem: Südafrikaner wollen 5.000 Meter runter] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref>
}}
| |||