Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Privreda Brazila"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
No edit summary
Red 8:
| organizacije = [[Unija Južnoameričkih nacija|Unasul]], [[Svjetska trgovinska organizacija|WTO]], [[Mercosur]], [[G-20]] i ostali
| rang = [[Lista zemalja po BDP-u (nominalni)|sedmi]]
<!-- ** Statistika ** -->
| bdp = $2,503 biliona (2013.) (nominalni) <br>
| rast = 0,9% (2012)
Line 19 ⟶ 18:
| nezaposlenost = 4,6% (decembar 2012-)
| industrija = [[tekstil]], [[obuća]], [[hemikalije]], [[cement]], [[drvo]], [[željezna ruda]], [[čelik]], [[avioni]], [[motorna vozila]] i [[dijelovi]], [[mašine]] i oprema
<!-- ** Trgovina ** -->
| izvoz = $256 milijardi (2012)
| izvozna dobra = [[transportna oprema]], [[željezna ruda]], [[soja]], [[obuća]], [[kahva]], automobili
Line 26 ⟶ 24:
| uvozna dobra = mašine, [[električna]] i [[transportna]] oprema, [[hemikalije]], [[gorivo]], [[automobilski dijelovi]], [[elektronika]]
| uvozni partneri = {{SAD}} 15,1% <br> {{Kina}} 14,5% <br> {{Argentina}} 7,5% <br> {{Njemačka}} 6,7% <br> {{Južna Koreja}} 4,5% (2011)
<!-- ** Javne financije ** -->
| dug = '''bruto vanjski dug''': $397,5 milijardi (2011.)<br>'''javni dug''': 54,9% od BDP-a (2012.)
| prihodi = $911,4 milijardi (procjena 2012.)
Line 35 ⟶ 32:
'''Privreda Brazila''' je šesta u svijetu po nominalnom [[BDP]]-u. [[Brazil]] ima umjereno slobodno tržište i sa orijentacijom na unutrašnju ekonomiju. Njihova privreda je najveća po veličini u zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], a druga po veličini u zapadnoj hemisferi.<ref>[http://blogs.forbes.com/kerenblankfeld/2010/12/13/is-brazils-economy-getting-too-hot/ Is Brazil’s Economy Getting Too Hot?] Forbes, pristupljeno dana 24.10.2011</ref> Brazil je jedna od najbrže rastućih svjetskih privreda u svijetu, s prosječnom godišnjom stopom rasta BDP-a od preko 5 posto. BDP je procijenjen na 2,223 triliona američkih dolara. Za brazilsku privredu se predviđa da postane jedna od pet najvećih ekonomija svijeta u desetljećima koja dolaze.<ref>[http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf Global Economics Paper No: 153] Goldman Sachs. pristupljeno 24.10.2011</ref><ref>{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/news/datablog/2011/jan/07/gdp-projections-china-us-uk-brazil#zoomed-picture | location=London | work=The Guardian | first=Larry | last=Elliott | title=GDP projections from PwC: how China, India and Brazil will overtake the West by 2050 | date=6.1.2011}}</ref> [[Nacionalna razvojna banka]] BNDES također igra važnu ulogu u ekonomskom razvitku zemlje. Ova nezavisna institucija posebno ulaže u velike domaće firme i pokušava da djeluje u skladu sa zaštitom okoline i društvenim standardom. Ipak postoje rasprave o ulozi banke i investicijske strategije.<ref>Fernando J. Cardim de Carvalho (januar 2013). "[http://www.dandc.eu/en/article/brazils-state-owned-development-bank-bndes-probably-more-powerful-many-countrys-federal Relative insulation]". D+C Development and Cooperation/ dandc.eu</ref> Brazil je član različitih ekonomskih organizacija, kao što su [[Mercosur]], [[Unasul]], [[G8+5]], [[G20]], [[WTO]]-a, i [[Cairns Grupa|Cairns Grupe]]. Trgovinski partneri Brazila broje se u stotinama, sa 60 posto [[izvoz]]a, uglavnom gotovih proizvoda ili poluproizvoda.<ref name="vlada">"[http://www.brasil.gov.br/ingles/about_brazil/ About Brazil]", vlada Brazila, pristupljeno 24.10.2011</ref> Glavni brazilski trgovinski partneri u [[2008]]. bili su: Mercosul i Latinska America (25,9 posto trgovine), [[Evropska Unija]] (23,4 posto), [[Azija]] (18,9 posto), SAD (14,0 posto), i ostali (17,8 posto).<ref>[http://www.desenvolvimento.gov.br/arquivos/dwnl_1236176881.pdf Trgovinski bilans Brazila], 2008, Ministério do Desenvolvimento, pristupljeno 24.10.2011, {{Simboli jezika|pt|portugalski}}</ref>
 
Prema [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskom ekonomskom forumu]], Brazil je bio vrhunska zemlja sa uzlaznom evolucijom konkurentnosti u [[2009]], tako dobivajući osmu poziciju među ostalim zemljama, prestizući [[Rusija|Rusiju]] po prvi put, i djelomično zatvarajući jaz konkurentnosti sa [[Indija|Indijom]] i [[Kina|Kinom]] koje se nalaze među BRIC ekonomijama. Značajni koraci koji su bili poduzeti 1990-ih prema fiskalnoj održivosti, kao i mjere poduzete kako bi se liberalizirala i otvorila privreda, znatno su povećali osnove konkurentnosti zemlje, pružajući bolje okruženje za razvoj privatnog sektora.<ref name="globalcop">[21http://www.weforum.org/pdf/GCR09/Report/Part/Chapter%201.1_The%20Global%20Competitiveness%20Index%202009-2010.pdf Global Competitiveness Report] 2009-2010 World Economic Forum.</ref> Kao vlasnik sofisticiranog tehnološkog sektora , Brazil razvija projekte koji se kreću od gradnje [[podmornica]] do [[avion]]a, a takoder su uključeni u istraživanje [[svemir]]a: zemlja posjeduje centar za lansiranje [[satelit]]a i bio je jedina zemlja u južnoj hemisferi koja je integrirala tim odgovoran za izgradnju [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]] (ISS). <ref>[22http://www.earthkam.ucsd.edu/public/iss/Countries.shtml Countries Participating in the ISS]</ref> Brazil je također pionir u mnogim područjima, uključujući i proizvodnju [[etanol]]a.
 
Brazil, zajedno sa [[Meksiko]]m, bio je na čelu fenomena multinacionalnih firmi Latinske Amerike po kojem su se, zahvaljujući superiornoj tehnologiji i organizaciji, lokalne firme uspješno pretvorile u globalne. Ove multinacionalne kompanije su napravile taj prijelaz zahvaljujući najviše masivnim ulaganjem u inostranstvu, u regiji i izvan nje, a tako ostvarili veći dio svojih prihoda u inostranstvu.<ref [21]name="globalcop" /> Brazil je također pionir u području istraživanja podmorskih bušotina nafte iz kojih je izvađeno 73 posto njihovih rezervi. [19] Prema vladinim [[statistika]]ma, Brazil je prvi kapitalistička zemlja koja je u unutrašnjosti svoje nacionalne teritorije okupila deset najvećih firmi za proizvodnju [[automobil]]a.<ref [19]name="vlada" /> Godišnji Brazilski investicioni samit održava se u [[São Paulo|Sao Paulu]], te je najveće okupljanje međunarodnih investicijskih stručnjaka koji pokrivaju mogućnosti u alternativnim vozilima, infrastrukturi i naprednoj strategiji trgovanja.
Tokom mandata predsjednika [[Luiz Inácio Lula da Silva|Luiza Inacija Lula da Silve]] brazilska vlada je preduzela mjere da se smanji siromaštvo i poveća ekonomski rast sa širim društvenim reformama čime je život ljudi općenito poboljšan. [23] [24] [25] [26]<ref>http://www.wlu.edu/documents/shepherd/academics/cap_09_Brown.pdf</ref><ref>http://www.ids-uva.nl/wordpress/wp-content/uploads/2011/07/10_Amann.pdf</ref><ref>http://www.heritage.org/research/reports/2012/09/brazil-restoring-economic-growth-through-economic-freedom</ref><ref>http://topics.nytimes.com/top/reference/timestopics/people/d/luiz_inacio_lula_da_silva/index.html</ref> S još uvijek visokim nivoom nejednakosti dohotka u društvenoj raspodjeli bogatstva, iako je smanjen u posljednjih nekoliko godina, brazilska privreda postala je jedna od glavnih privreda svijeta. BM & F Bovespa, indeks brazilske [[Berza|berze]] dostigao je 60.959 bodova 26. decembra [[2012]]. <ref>[28http://www.bmfbovespa.com.br/en-us/home.aspx?idioma=en-us Bovespa]</ref> Prema [[Forbes]]u 2011, Brazil je osmi u svijetu po broju broju [[milijarder]]a, broj koji je mnogo veći od onoga što se može naći u drugim latinoameričkim zemljama, pa čak i ispred [[Japan]]a.<ref>{{cite [29]news| [30]url=http://www.forbes.com/2010/03/10/worlds-richest-people-slim-gates-buffett-billionaires-2010_land.html | work=Forbes | first=Luisa | last=Kroll | title=The World's Billionaires | date=10.3.2010}}</ref> Do kraja 2011, brazilska ekonomija postala svjetskišesta šestisvjetska ekonomija po veličini.<ref>Prema CEBR; vidi [31http://www.forbes.com/sites/andersonantunes/2011/12/26/brazil-overtakes-britain-to-become-worlds-sixth-largest-economy forbes.com]</ref>
 
== Historija ==
Line 45 ⟶ 42:
Trenutno, s populacijom od preko 190 miliona i bogatim prirodnim resursima, Brazil je jedno od deset najvećih tržišta u svijetu, proizvodeći desetine miliona tona čelika, 26 miliona tona cementa, 3,5 miliona [[televizor]]a, a 3 miliona [[frižider]]a. Osim toga, oko 70 miliona kubnih metara [[nafta|nafte]] godišnje se prerađuje u goriva, maziva, [[propan]], kao i stotine ostalih vrsta petrohemikalija. Nadalje, Brazil ima najmanje 161,500 km [[asfalt]]iranih cesta i više od 93 [[gigavat]]a instaliranih elektroenergetskih kapaciteta.
 
Njihov stvarni BDP po stanovniku nadmašio je [[2008]]. 10,500 americkih dolara, zahvaljujući snažnom i neprestanom jačanju reala po prvi put u ovom desetljeću. Industrijski sektor doprinosi sa tri petine ukupnoj ekonomiji latinoameričke industrijske proizvodnje.<ref [19]name="vlada" /> Tvrdi se da je naučni i tehnološki razvoj zemlje atraktivan za direktna strana ulaganja, što je iznosilo u prosjeku 30 milijardi američkih dolara godišnje, u poredenju sa samo 2 milijarde američkih dolara godišnje tokom posljednjeg desetljeća,<ref [19]name="vlada" /> čime se pokazuje znatan rast. Poljoprivredni sektor, lokalno nazivan agronegócio (agrobiznis), također je bio izuzetno dinamičan: tokom dva desetljeća ovaj sektor je držao Brazil među najproduktivnijim zemljama u područjima koja se odnose na ruralni sektor<ref name="vlada" [19]/> Poljoprivredni sektor i sektor rudarstva također su doprinijeli trgovinskom [[suficit]]u što je omogućilo visoku vrijednost valute (skok) i otplatu vanjskog duga. Zbog krize u zapadnim privredama [[2010]]. Brazil je pokušavao zaustaviti rast reala. [32]
 
Prema podacima Azijske razvojne banke i Mreže za pravično oporezivanje pokazuje neoporezovanu "ekonomiju u sjeni" sa ukupnim iznosom od 39%. BDP-a za Brazila[33]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Privreda_Brazila"