Razlika između verzija stranice "Monarh (titula)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}} |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
'''Monarh''' (od [[Grčki jezik|grčkog]], ''monos'', "jedan," i ''archein'', "vladati"; "jedan vladar") je
{{Commonscat|Kings}}
== Karakteristike ==
Vladari imaju različite titule - [[kralj]] ili [[kraljica|kraljica,]] [[princ]] ili [[princeza]] (npr. [[Suvereni princ Monaka]]), [[car]] ili [[carica]] (npr. [[car Japana]], [[car Indije]]), [[nadvojvoda]], [[vojvoda]] ili [[veliki vojvoda]] (npr. [[veliki vojvoda Luksemburga]]). Princ se ponekad koristi kao generički termin za opisivanje bilo kojeg monarha, bez obzira na titulu, naročito u starijim tekstovima.
Mnogi vladari se odlikuju [[naslov|naslovom]] i [[stil|stilovima]]. Oni često učestvuju u određenim ceremonijama, kao što je [[krunisanje]]. Monarhija je politička i sociokulturna priroda, i općenito je (ali ne uvijek) povezana sa [[nasljedna monarhija|nasljednom vladavinom]]. Većina monarha, u historiji i u današnjem vremenu, su rođeni i odrasli u okviru [[kraljevska porodica|kraljevske porodice]] (čija vladavina nad određenim vremenskim periodom se naziva [[dinastija|dinastija)]]. Iako su mnogi vladari bili muškarci, ženski vladari su također vladali, a termin [[kraljica]] odnosi se na vladajućeg monarha, za razliku od [[kraljice supruge]], koja je bila supruga vladajućeg kralja.
Neke monarhije nisu nasljedne. U [[izborna monarhija|izbornoj monarhiji]], monarh je izabran, i služi kao bilo koji drugi monarh. Historijski primjeri izborne monarhije uključuju [[Sveto rimsko carstvo|Svete rimske careve]] i slobodne izbore kraljeva u [[Poljsko-litvanski komovelt|Poljsko-litvanskom komoveltu]]. Moderni primjeri uključuju [[Yang di-Pertuan Agong]] u [[Malezija|Maleziji]] i [[papa|pape]] u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]], koji služe u [[Vatikan|Vatikanu]] i biraju se od [[kardinal|kardinala]].
Monarhije su postojale u cijelom svijetu, iako su posljednjih nekoliko stoljeća mnoge države ukinule monarhiju i postale [[republika|republike]]. Zagovaranje republika zove se [[republikanizam]], dok zagovaranje monarhije se zove [[monarhizam]]. Glavna prednost nasljedne monarhije je neposredan kontinuitet vodstva, sa obično kratkom [[međuvlada|međuvladom]] (kao što je prikazano u klasičnom izrazu "Kralj je mrtav. Živio kralj!"). Međutim, to se odnosi samo u slučaju autokratske vladavine. U slučajevima kada monarh služi uglavnom kao ceremonijalna figura (npr. najmodernija ustavna monarhija), pravo rukovodstvo ne zavisi od monarha. Vlada može biti i nasljedna, ali se to smatra [[porodična diktatura]].
[[Kategorija:Titule]]
|