Razlika između verzija stranice "Emerik, kralj Ugarske"

{{Nije na bosanskom|hrvatskog}}

{{Nedostaju_izvori}}

 

==Životopis==

Emerikov mlađi brat Andrija nije održao obećanje dato ocu da će poći u križarski rat. Novac koji mu je otac ostavio u tu svrhu, iskoristio je da prikupi vojsku i sebi stekne položaj hrvatskog hercega. Taj je položaj tradicionalno obnašao kraljev brat, dok Bela III. nije ukinuo taj običaj u korist najstarijeg sina to jest prestolonasljednika. Emeriku nije pomogla ni prijetnja pape Andriji da će ga izopćiti iz crkve ne obustavi li rat i ne krene li smjesta u križarski pohod. Andrija je ostvario delomičnu pobedu, pa je preuzeo položaj [[herceg]]a i vladao gotovo kao samostalni vladar.

 

 

Kralj se posredovanjem pape i nadbiskupa [[Mainz]]a izmirio s bratom i vojvodom Leopoldom VI., a Andrija je ponovno dobio čast hercega, ali s znatno suženim ovlastima, jer je kralj pridržao vrhovnu vlast i u Hrvatskoj. Kralj se ujedno obvezao papi da će se uputiti na križarsku

sedamnaest sinova. Križari su u prethodna tri pohoda uvidjeli da kopneni put nije dobar, pa su se odlučili ići morem. Kako međutim nisu imali dovoljno novaca, prihvatili su prijedlog [[dužd]]a [[Henrik Dandolo|Henrika Dandola]] da osvoje [[Zadar]] i tako podmire dug. Mornarica je došla do [[Piran]]a, [[Trst]]a i Muja, te ih prisilila na pokornost duždu. Potom su stigli pred Zadar i opsjeli ga. Grad se ubrzo predao, a križari su pljačkali, palili i ubijali po gradu, a ni crkve nisu poštedili. Veliki dio Zadrana pobjegao je u [[Nin]], a drugi dio je obnovio ruševni [[Biograd na Moru|Biograd]] i u njemu se nastanio. Kralj Emerik, koji je i sam namjeravao krenuti u križarski pohod, požalio se papi [[Inocent III|Inocentu III.]], ali Mlečani su i dalje zadržali Zadar. Uz pomoć kneza [[Domald | Domalda]] Snačića Zadrani su ponovno oslobodili Zadar, no ne mogavši dobiti pomoći od kralja, koji je tada ratovao protiv brata, ponovno su priznali vrhovnu vlast Mletaka uz vrlo teške uvjete.

 

 

===Završne godine===