Razlika između izmjena na stranici "Rimska književnost"

m
Bot: Automatska zamijena teksta (-p.n.e. +p. n. e.)
m (pne ispravka)
m (Bot: Automatska zamijena teksta (-p.n.e. +p. n. e.))
Književnici se okupljaju u krugove na čijem čelu stoje ugledne ličnosti iz javnog života, koje njihov rad podupiru riječju i naročito materijalno. Najpoznatiji je bio krug oko bliskog Augustovog saradnika [[Mecenat]]a (''Gaius Cilnius Maecēnas''), čije je ime postalo opća imenica [[mecena]] i počelo da označava svakog pokrovitelja kulturnog i naučnog rada. Na čelu drugog kruga bio je filolog i antikvar [[Mesala]] (''Marcus Valerius Mesalla Corvīnus''), a treći je vodio [[Azinije Polion]] (''Gaius Asinius Pollio''), koji je osnovao prvu javnu biblioteku u Rimu i uveo javna čitanja književnih dijela (''recitationes'').
 
Mecenatovom krugu pripadao je prvi veliki pjesnik ovoga doba i jedan od najvećih pjesnika rimske i svjetske književnosti [[Vergilije|Publije Vergilije Maron]] (''Publius Vergilius Maro'', 70―19. p. n. e.), rodom iz okoline Mantue. Mladalačka zbirka pjesama, od kojih neke nisu njegove, poznata pod naslovom ''Vergilijev dodatak'' (''Appendix Vergiliāna''), pokazuje još očigledan uticaj neoterika. Prvo djelo koje ga je proslavilo bile su ''Pastirske pjesme'' (''Bucolĭca'' ili ''Eclŏgae''), zbirka od deset idila sastavljenih po ugledu na grčkog pjesnika Teokrita. Bukolska poezija prikazuje ljubavne doživljaje pastira i slavi seoski život. Ali za razliku od Teokrita, kod kojega su lica pravi pastiri, u Vergilijevim se pastirima većinom skrivaju ličnosti iz tadašnjeg rimskog života, kroz čija se osjećanja prelamaju burna zbivanja iz građanskih ratova četrdesetih godina 1. st. p. n. e.. Te su pjesme, dakle, alegorije, a pejzaž legendarne Arkadije samo je pjesnikovo utočište od burnih političkih zbivanja.
 
''Pastirskim pjesmama'' Vergilije je ušao u krug Mecenata, koji ga je podstakao da napiše didaktičan ep ''Pjesme o zemljoradnji'' (''Georgĭca'') u četiri knjige, od kojih svaka obrađuje jedan vid poljoprivrede: ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo i pčelarstvo. Djelo je napisano u duhu Augustove obnove i slavi italsko tlo prikazujući idealizovani seoski život, u kojem se ogleda stvaralačka snaga rimskog naroda u miru koji je uspostavio August.