Razlika između verzija stranice "Atina (polis)"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}} |
m pne ispravka |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|Atina 431.
'''Atina''' je bila jedan od najjačih [[polisa]] u [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]]. Svaki grčki grad ili polis bio je nezavisno središte [[kultura|kulturnog]], [[politika|političkog]] i [[trgovina|trgovačkog]] života. Bio je okružen zidinama, imao je mjesto za zadnju odbranu [[akropola|akropolu]], a na njoj su bili smješteni [[hram]]ovi vrhovnih [[grčka mitologija|božanstava]].
Akropola je svoj konačan oblik dobila u 5 vijeku p. n. e. za vrijeme vladavine jednog od najznačajnijih državnika [[Perikle|Perikla]]. U njegovo doba Atina je postala demokratska republika. Bogatašima je nametnuo visoke poreze, a novac koristio za uređenje Atine, posebno Akropole. Tada su napravljena brojna veličanstvena dijela grčke [[umjetnost]]i. Stoga se razdoblje vladavine Perikla naziva “Zlatno doba” Atine. Tada su podignuti hramovi Partenon, Erehtion, hram božice Nike i svečani ulaz Propileje.
[[Partenon]] se nalazio na platou visokom oko 70 m. Predstavlja glavni akcent čitavog arhitektonskog sklopa. Vidi se iz velike udaljenosti, ali se gubi kad se penjemo na akropolu i ponovo se pojavljuje kad stupimo pred njega. Ulaz se nalazi s druge strane pa ga treba cijelog obići. Partenon je uzdužna građevina podijeljena na dva dijela cele i opistodoma. U predvorju Partenona se nalazi niski reljef koji prikazuje Pantenajske svečanosti. Taj reljef su izradili [[Fidija]] i njegovi učenici između 440. i 437 godine p. n. e.
Erehtion je sagrađen oko 421. godine p. n. e. Hram je bio podjeljen na nekoliko razina zbog kosog nagiba terena. Razine su spojene stepenicama. Razlika u visini između svetišta Atine i nekih drugih dijelova hrama bila je i do 3 m. Taj hram nije bio pravilnog oblika kao većina drugih hramova. U Erehtonu nalazilo se svetište [[Atena|Atene]], [[Posejdon]]a i Erehteja.
Propileje je široko stepenište između dva zida. Na podnožju stepeništa stajalo je šest dorskih stupova povezanih gredama. Vrh stepeništa završavao je visokim zidom u kojem je bio prolaz širok koliko i središnji dio stepeništa.
| |||