Razlika između verzija stranice "Tragedija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 78.3.102.122 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Addbot |
m pne ispravka |
||
Red 2:
{{Književnost}}
[[Datoteka:Dionysos_mask_Louvre_Myr347.jpg|mini|desno|220px|Maska Dioniza.]]
'''Tragedija''' je [[Drama|dramska]] vrsta u stihovima koja se razvila u staroj Grčkoj, postignuvši najveći procvat u V vijeku p. n. e. Prema [[Aristotel]]ovom mišljenju (koje je danas uglavnom prihvaćeno) nastala je iz obreda posvećenih bogu [[Dioniz]]u na taj način što se horovođa u horskim pjesmama odvojio od hora, počeo govoriti samostalne stihove i voditi razgovor s horom. Osnivač tragedije prema grčkoj predaji je [[Tespis]],a najveći su grčki tragičari [[Eshil]] (525-456. p. n. e.), koji je dodao drugog glumca, [[Sofokle]] (496-406. p. n. e.), koji je dodao trećeg glumca, i [[Euripid]] (485-406. p. n. e.). Naziv "tragedija" potječe od grčkih riječi ''tragos'', [[jarac]], i ''ode'', [[pjesma]], a do njega je došlo vjerovatno zbog toga što su u najstarije vrijeme članovi hora bili zaogrnuti jarčjom kožom, predstavljajući tako mitske pratioce boga Dioniza-satire.
Starogrčka tragedija imala je obredni smisao. Njena je tematika uzeta iz mitova, a u izvedbi hor igra važnu ulogu. Izvodili su je posebno odjeveni glumci koji su nosili maske. Njeni glavni dijelovi su bili ''prolog'' (prema grč. prologos, riječ-govor na početku, predgovor), zatim ''epizodij'' (od grč. episodion, naknadni ulazak glumca ka horu) koji je označavao dijaloški dio između horskih pjesama, ''stasim'' (prema grč. stasimon, stajaća pjesma hora), tj, horska pjesma između dijaloških dijelova i ''eksod'' (prema grč. eksodos, izlazak) koji označava izlaznu pjesmu hora na kraju tragedije. Dijalozi su se u tragediji recitovali, a pjesme su se pjevale uz ples i muzičku pratnju koju je komponovao sam pjesnik.
| |||