Verzija na dan 1 februar 2014 u 10:03 uredi 109.92.38.122 (razgovor) sve je izmenjeno oznaka: vizualno uređivanje ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 februar 2014 u 10:06 uredi poništi Edinwiki (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 16.164 edits m Poništene izmjene koje je napravio 109.92.38.122 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Xqbot Novija izmjena →
Red 1: {{Nedostaju izvori}} '''Fotografija''' je grana umjetnosti u kojoj [[fotograf]] uz pomoć fotoaparata zaustavlja trenutak realnog života. ~~======~~ Koliko se do sada zna, Sir John Herschel, u svom predavanju u Kraljevskom društvu u Londonu, je prvi put spomenuo riječ "photography", 14. marta 1839.~~Fotografija obuhvaća ======~~ ~~[[File:Avila Puerta del Alcazar 1860 01.jpg\|thumb\|241x241px]]~~ ~~======~~Fotografija obuhvaća samo isječak i trenutak beskrajnog prostora i vremena, zaustavlja sliku života i stvarnosti što su u neprekinutom kretanju i trajno se mijenjaju. Od 360° obzora fotoaparatom se obično može obuhvatiti 60° (dakle 1/6), a od neizmjernog vremena zaustavlja se trenutak od jedne stotinke [[sekunda\|sekunde]] (a ponekad i manje). Umjetnička fotografija ne zaustavlja bilo koji trenutak, nego upravo onaj odlučujući u kojem neka radnja otkriva svoj dublji smisao i istinu, a ljudsko lice izražava prirodu osobe. [[Kompozicija]] ovisi o umjetničkom daru autora, o stajalištu s kojeg posmatra okolinu, o autorovom raspoloženju, o stepenu ugla pod kojim on posmatra neki objekt, o koncepciji ili ideji, tj. o tome što nam autor fotografijom želi reći. ~~======~~▼ ▲====== samo isječak i trenutak beskrajnog prostora i vremena, zaustavlja sliku života i stvarnosti što su u neprekinutom kretanju i trajno se mijenjaju. Od 360° obzora fotoaparatom se obično može obuhvatiti 60° (dakle 1/6), a od neizmjernog vremena zaustavlja se trenutak od jedne stotinke [[sekunda\|sekunde]] (a ponekad i manje). Umjetnička fotografija ne zaustavlja bilo koji trenutak, nego upravo onaj odlučujući u kojem neka radnja otkriva svoj dublji smisao i istinu, a ljudsko lice izražava prirodu osobe. [[Kompozicija]] ovisi o umjetničkom daru autora, o stajalištu s kojeg posmatra okolinu, o autorovom raspoloženju, o stepenu ugla pod kojim on posmatra neki objekt, o koncepciji ili ideji, tj. o tome što nam autor fotografijom želi reći. ====== == Historija == ~~[[File:Kej oslobođenja (6).JPG\|thumb\|200x200px]]~~ Fotografija je rezultat kombiniranja nekoliko tehničkih otkrića. Mnogo prije nego što su prve fotografije napravljene, kineski filozof Mo Di je opisao kameru sa rupicom, u 5. vijeku p.n.e. Bizantijski matematičar Anthemius iz Tralles je koristio "camera obscura" u svojim ekperimentima, Ibn al-Haytham (Alhazen) (965–1040) je proučavao "camera obscura" i kameru sa rupicom. Albertus Magnus (1193–1280) je otkrio srebreni nitrat, i Georges Fabricius (1516–1571) je otkrio srebreni hlorid. Daniel Barbaro je opisao dijafragmu kamere, 1568. Wilhelm Homberg je opisao kako svjetlost potamnjuje neke hemikalije (fotohemijski efekat), 1694. Knjiga fikcije "Giphantie", izdata 1760, od strane francuskog autora Tiphaigne de la Roche, opisuje nešto, što bi se moglo nazvati fotografijom. Otkrivena u prvim decenijama 19. vijeka, fotografija (usput uz kameru), je izgleda, bila sposobna da uhvati više detalja i informacija nego tradicionalni mediji, kao što su slikanje i skulptura. Fotografija kao iskoristiv proces datira unazad do 1820-tih, sa razvojem hemijske fotografije. Prvi stalni fotobakrorez, je bila slika napravljena 1822. od strane francuskog inovatora Nicéphore Niépce-a, ali je uništena u kasnijim pokušajima da bude duplicirana. Niépce je ponovno bio uspješan 1825. Napravio je prvu stalnu fotografiju prirode sa "camera obscura", 1826. Međutim, pošto je ekspozicija trajala 8 sati, tražio je bolje metode. Radeći zajedno sa Louis Daguerre-om, ekperimentisali su sa srebrenim mješavinama baziranima na otkriću Johann Heinrich Schultz-a iz 1816, a to je bila mješavina srebra i krede, koja potamni, kada se izloži svjetlu. Niépce je umro 1833, ali je Daguerre nastavio da radi, pa je najzad došlo do kulminacije u razvoju tzv. "daguerreotype", 1837. Daguerre je prvu osobu fotografisao 1839, kada je, dok je razgovarao o "daguerreotype", na ulicama Pariza, pješak zastao da uglača obuću, dovoljno dugo za dugu ekspoziciju od nekoliko minuta. Najzad, Francuska je pristala da Daguerre-u da penziju za formulu, u zamjenu za njegovo obećanje da će objelodaniti svoje otkriće svijetu, kao poklon Francuske. On je to i učinio 1839. [[Datoteka:Egeskov Slot spejling Edit 2.jpg\|mini\|desno\|300px\|Primjer [[umjetnost\|umjetničke]] fotografije - Egeskov [[zamak]] u [[Danska\|Danskoj]]]] == Polja primjene fotografije == Postoji veoma mnogo polja fotografije, a neke od njih su: Line 49 ⟶ 54: * uranofotografija * rendgenska fotografija == Vanjski linkovi == * [http://www.fotografija.ba fotografija.ba - Razmjena amaterskih foto uradaka] * [http://www.fotoklub.com.ba fotoklub.com.ba - Forum za fotografe amatere] * [http://www.istinitisti.com/umetnost/fotografija/kurs/index.htm Online kurs] {{Commonscat\|Photography}} [[Kategorija:Fotografija\|*]] [[Kategorija:Umjetnost]] {{Link FA\|bar}} {{Link FA\|el}} {{Link FA\|fa}} {{Link GA\|bg}}

Razlika između verzija stranice "Fotografija"