Razlika između verzija stranice "Jegulja"

[[Datoteka:European eel farming.svg|mini|Najveći [[EuropaEvropa|europskievropski]] uzgajivači jegulja (crveno).]]

'''Jegulja''' (lat. ''Anguilla anguilla'') riba je iz porodice [[jeguljke|jeguljki]] (lat. ''Anguillidae''). Ova vrsta je jedina vrsta iz svoje porodice koja nastanjuje našu obalu Jadranskog mora. Može živjeti jako dugo, do 88 [[godina]], a naraste do 133 [[cm]] duljinedužine i više od 6,5 [[kg]] težine. Izgled jegulje je zmijolik, ima dugo, izduljenoizduženo tijelo, leđna peraja započima daleko iza glave, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust jegulje je malo izduženija od gornje, oči se nalaze na samom vrhu glave, odmah poviše usta. Boja jegulje je zelenkasta ili sivkasto smeđa, a donji dio je žućkast. Obavijene su slojem sluzi koji jegulji omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u [[rijeka (vodotok)|rijekama]], a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju. Hrane se jajašcima [[riba]], ribljom mlađi, [[crvi]]ćima, [[puževi]]ma, ali i jajašcima [[žaba]], malim punoglavcima, i [[insekti]]ma,... Jegulja je većinom noćno stvorenje, kada izlazi iz skrovišta u potrazi za hranom, premda treba naglasiti da ni po danu neće odbiti zalogaj ukoliko se on približi njenom skloništu. Jegulje koje žive u [[EuropaEvropa|EuropiEvropi]] nisu [[spol]]no zrele, a spolno sazrijevanje se dešava u dobi 6-30 godina, ovisno o spolu i području. Boja im se tada mijenja u srebrenkastu s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produljujeprodužuje im se čeljust, te odlaze u [[more]]. Prestaju se hraniti, te im se [[crijeva]] skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema [[Sargaško more|Sargaškom moru]], a putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i po godinu dana, a po dolasku u Sargaško more, jegulje se mrijeste i ugibaju. Mriještenje se odvija krajem zime i početkom proljeća, na većim dubinama, od 400 - 2500 m. Larve putuju natrag prema EuropiEvropi koristeći [[Golfska struja|Golfsku struju]], a put traje 7-11 mjeseci, ponekad i do 3 godine. Putem se razvijaju u male bočno spljoštene i posve prozirne zmijice. Dolaskom na odredište, mijenjaju izgled u male jegulje i ulaze u slatku vodu, tj, na ušća i u rijeke.

KodU nasBosni i Hercegovini i Hrvatskoj, jegulja je najpoznatija na ušću [[Neretva|Neretve]], gdje se razvio cijeli niz specijaliteta. Prilikom pripreme jegulju treba dobro termički obraditi jer njena krv sadrži ihtiokemotoksineihtiohemotoksine.

Nedavna istraživanja DNK strukture jegulja pokazala su da postoje razlike kod jegulja iz pojedinih područja EuropeEvrope, tj. da postoji selektivno razmnožavanje među jeguljama iste vrste, ali različitog područja prebivanja.

[[Wigwassing]], je poseban način hvatanja jegulja sjevernoameričkih indijanaca.

Jegulja živi oko cijele [[EuropaEvropa|EuropeEvrope]], od [[Skandinavija|Skandinavije]] na sjeveru, pa sve do obala [[Mediteran]]a, uključujući [[Baltik]]. Pokušaji da je se uvedeuvedu u živi svijet [[Azija|Azije]] i [[srednja Amerika|Srednje Amerike]] nisu uspjeli, jer, premda je uvođenje uspjelo, nije dovelo do reprodukcije.