Razlika između verzija stranice "Magnezij"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 138:
Elementarni magnezij se čvrst, srebrenast metal, veoma malehne gustoće (dvije trećine gustoće aluminija). Lahko oksidira na [[zrak]]u. Slično kao i kod [[aluminij]]a proces korozije magnezija se zaustavlja zbog pasivizacije. Međutim, za razliku od drugih [[Alkalni metali|alkalnih metala]], za čuvanje magnezija nije neophodna okolina bez kisika, jer se pasivizirani sloj vrlo teško uklanja. Kao i njegov ''komšija'' iz periodnog sistema, kalcij, čist magnezij veoma lahko reaguje sa vodom pri sobnoj temperaturi gradeći hidroksid, mada se ta reakcija odvija daleko sporije nego kod kalcija. Kada se potopi u vodu, na površini magnezija pojavljuju se mjehurići [[vodonik]]a, mnogo brže ako je magnezij u prahu. Na višim temperaturama, reakcija je mnogo brža. Sposobnost magnezija da reagira s vodom može biti iskorištena za proizvodnju energije i pokretanje mašina na bazi magnezija. Magnezij reagira i egzotermički sa većinom kiselina, poput [[Hlorovodonična kiselina|hlorovodonične kiseline]] (HCl). Kao i sa aluminijom, [[cink]]om i mnogim drugim metalima, reakcija sa hlorovodoničnom kiselinom daje hloride metala i otpušta vodonik kao gas.
Magnezij je izuzetno zapaljiv metal, iako ga je lahko zapaliti ako je u obliku praha ili izrezan u tanke pločice, mnogo teže ga je zapaliti u obliku većeg, kompaktnijeg predmeta. Jednom zapaljen, vrlo teško se može ugasiti, a može da gori i u atmosferi [[Dušik|dušika]] (stvarajući [[magnezij nitrid]]), [[ugljik dioksid]]a (dajući [[magnezij oksid]] i [[ugljik]]) te u [[Voda|vodi]] (dajući magnezij oksid i vodonik). Ova osobina se koristila u zapaljivom oružju u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], naročito u zapaljivim avionskim [[bomba]]ma. Jedina odbrana od [[požar]]a kod takve vrste bombe bila je gašenje vatre suhim pijeskom da bi se onemogućio dotok kisika. Sagorijevajući u zraku, magnezij proizvodi bliješteće [[Svjetlost|bijelo svjetlo]] kao i snažno [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]]. Prah magnezija se nekad koristio kao izvor osvjetljenja u ranim danima [[Fotografija|fotografije]]. Kasnije, magnezijeve trake su se koristile za električno pobuđivanje sijalica za bliceve. Prah magnezija se koristi za proizvodnju [[vatromet]]a te za signalne pomorske baklje gdje se traži blještava bijela svjetlost. Temperatura plamena magnezija i njegovih legura može dostići oko 3100°C,<ref name="Dreizin, Edward L.; Berman, Charles H. and Vicenzi, Edward P. 2000 30" /> ali je visina koju dostiže plamen iznad gorućeg metala obično manja od 300 mm.<ref name="DOE" /> Magnezij se može koristiti i kao izvor paljenja [[termit]]a, mješavine aluminija i praha željezo oksida koji je drugim načinima vrlo teško zapaliti. Ova osobina magnezija se manifestira zbog velike [[Specifična toplota|specifične toplote]] magnezija, po čemu je četvrti među metalima.
== Primjena ==
Red 168:
<ref name="sae">[http://papers.sae.org/2011-01-0077/ Wrought Magnesium Components for Automotive Chassis Applications]</ref>
<ref name="mg12">{{cite web|url=http://www.mg12.info|title=Magnesium in health|publisher=magnesium.com |accessdate=10. oktobar 2013}}</ref>
<ref name="Dreizin, Edward L.; Berman, Charles H. and Vicenzi, Edward P. 2000 30">{{cite journal|title=Condensed-phase modifications in magnesium particle combustion in air|author=Dreizin, Edward L.; Berman, Charles H. and Vicenzi, Edward P.|journal=Scripta Materialia|volume=122|doi=10.1016/S0010-2180(00)00101-2|year=2000|pages=30–42}}</ref>
<ref name="DOE">{{cite book|title = DOE Handbook – Primer on Spontaneous Heating and Pyrophoricity|publisher = U.S. Department of Energy|date = decembar 1994.|page=20|url=http://www.hss.doe.gov/nuclearsafety/techstds/docs/handbook/hbk1081c.html#ZZ22| accessdate = 21.12.2011.}}</ref>
}}
{{Commonscat|Magnesium}}
| |||