Razlika između verzija stranice "Graz"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot dodaje {{Commonscat}}
m Bot: de:Graz je dobar članak.; kozmetičke promjene
Red 70:
'''Graz''' je glavni grad [[Austrija|austrijske]] [[Austrijske pokrajine|pokrajine]] [[Štajerska (pokrajina)|Štajerske]]. Ima oko 296.772 stanovnika ([[2011]]), a od toga 266.965 sa stalnim mjestom boravka. Grad se prostire se na 127 km&sup2; i po broju stanovnika, drugi je grad po veličini u Austriji. Sa četiri univerziteta sa preko 45.000 [[student|studenata]] je poslije [[Beč]]a, je drugi grad po broju [[univerzitet]]a. Graz je [[2003]]. godine bio proglašen za [[Evropski glavni grad kulture]]. [[Stari dio Graza]] i [[Dvorac Eggenberg]] su na listi [[Svjetska baština|UNESCO-ve svjetske baštine]]. Od marta 2011. godine Graz je proglašen [[UNESCO]]-im gradom dizajna (''UNESCO City of Design'') kao dijelom projekta [[Creative Cities Network]].<ref>[http://www.designbote.com/9693/graz-wird-city-of-design Design Bote: Graz je City of Design] {{Simboli jezika|de}}</ref> Graz je sjedište [[biskupija|biskupije]] [[Graz-Seckau]]. Ime Graza dolazi od [[Slovenački jezik|slovenačke riječi]] ''Gradec''.
 
== Geografija ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:Graz.jpg|mini|400px|Panorama von St. Leonhard in Richtung Altstadt]]
Smješten je u predalpskom prostoru, na sjevernom rubu Gradečkog polja. Grad je sa tri strane okružen planinama, a samo na južnoj strani, gdje se Gradečko polje nastavlja prema južnom dijelu Štajerske je prosječna visina grada oko 400 m. Najviša tačka je [[Plabutsch]] sa 754&nbsp;m na sjeverozapadu Graza. Nalazi se oko 150&nbsp;km jugozapadno od [[Beč]]a, a najbliži veći grad je [[Maribor]], udaljen južno oko 60&nbsp;km. Gradove povezuje uska kulurna i privredba suradnja, koja je projektom [[EU]] 2001. godine, obilježena [[Evropska regija|Evropskom regijom]] [[Evropska regija Graz-Maribor|Graz-Maribor]].
Red 77:
Kroz grad teče rijeka [[Mura]], koja je u ranijim razdobljima bila značajan privredni faktor kao saobraćajnica. Graz se razvio uz važnu prometnicu između italijanskog i panonskog prostora, na prijelazu preko Mure. Graz je danas, na tragu te tradicije, poznat po velesajmu, koji se održava svakog proljeća i jeseni. Grad je industrijsko, te privredno središte južnog dijela Austrije.
 
=== Klima ===
{{Proširiti sekciju}}
 
Red 84:
 
[[Datoteka:Graz Stadtbezirke2.png|mini|desno|Sedamnaest gradskih okruga Graza: I. Innere Stadt, II. St. Leonhard, III. Geidorf, IV. Lend, V. Gries, VI. Jakomini, VII. Liebenau, VIII. St. Peter, IX. Waltendorf, X. Ries, XI. Mariatrost, XII. Andritz, XIII. Gösting, XIV. Eggenberg, XV. Wetzelsdorf, XVI. Straßgang, XVII. Puntigam]]
Graz je podijeljen u 17 gradskih okruga: U središtu Graza nalazi se okrug [[Innere Stadt (Graz)|Innere Stadt]], a pored njega, suprotno u smjeru kazaljke na satu [[Sankt Leonhard (Graz)|Sankt Leonhard]], [[Geidorf]], [[Lend]], [[Gries]] i [[Jakomini]]. Ostali okruzi čine vanjski prsten Graza: [[Liebenau]], [[Sankt Peter (Graz)|Sankt Peter]], [[Waltendorf]], [[Ries]], [[Mariatrost]], [[Andritz]], [[Gösting]], [[Eggenberg]], [[Wetzelsdorf]], [[Straßgang]] i [[Puntigam]].
 
=== Katastarske općine ===
Red 115:
 
 
== Historija ==
{{Glavni|Historija Graza}}
[[SlikaDatoteka:Vischer - Topographia Ducatus Stiria - 110 Graz.jpg|mini|lijevo|Graz, Georg Matthäus Vischer (1670)]]
Mjesto su naseljavali Kelti i Rimljani. Današnjim imenom prvi puta se spominje [[1128]] godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U 12. vijeku je počeo proces kolonizacije južnoalpskog prostora. Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. Sa jačanjem obrta i trgovine, dolazi do doseljavanja bavarskih kolonista u podgrađe, koje se ubrzano razvijalo. Oni su postupno potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu, jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec (Bayrisch-Grätz). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivali njemački govorni nazivi.
 
Red 126:
Graz je sa svojim skrivenim dvorištima i parkovima, renesansnom arhitekturom i južnjačkom atmosferom romantičan grad. Umjetnost, literatura i festivali čina ga potpunim.
 
== Grb ==
{{Proširiti sekciju}}
 
== Stanovništvo ==
=== Razvoj ===
{{Proširiti sekciju}}
 
=== Struktura ===
{{Proširiti sekciju}}
 
=== Porijeklo i jezici ===
 
Po podacima iz 2009. godine, 218.163 stanovnika Graza (85,44 %), sa stalnim mjestom boravka su [[Državljanstvo|državljani]] Austrije, 12.860 su državljani [[EU]] (5,04 %) i 25.721 ostali stranci, koji nisu državljani EU (9,53 %). Od njih su 2.318 porijeklom iz [[Afrika|Afrike]], 986 iz [[Amerika|Amerike]], 6.583 iz [[Azija|Azije]], 68 iz [[Okeanija|Okeanije]], 1.258 iz [[Rusija|Rusije]], a 257 stanovnika Graza ne posjeduju državljanstvo.
 
Države, iz kojih dolazi najmanje 500 ljudi koji žive u Grazu su: [[Bosna i Hercegovina]] (4.604), [[Hrvatska]] (4.260), [[Njemačka]] (3.918), [[Turska]] (3.801), [[Rumunija]] (2.651), [[Rusija]] (1.258), [[Srbija i Crna Gora]] (1.136), [[Mađarska]] (1.135) [[Slovenija]] (1.051), [[Nigerija]] (749), [[Egipat]] (720), [[Jugoslavija]] (654), [[Italija]] (599), [[Makedonija]] (559), [[Poljska]] (537), [[Bugarska]] (509), [[Slovačka]] (500).<ref>[http://www1.graz.at/statistik/Bev%C3%B6lkerung/Bev%C3%B6lkerung_2008_Bev%C3%B6lkerungsstand_01.pdf Bevölkerung der Landeshauptstadt Graz: Stanje 1. januara 2009.] {{Simboli jezika|de}}</ref>
 
== Politika ==
{{Proširiti sekciju}}
 
== Kultura i znamenitosti ==
{{Proširiti sekciju}}
 
== Privreda i infrastruktura ==
{{Proširiti sekciju}}
 
== Poznate osobe ==
 
Arnold Schwarzenegger
Red 173:
* [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px]] [[Zababdeh]], od 2007.
 
== Susjedne općine ==
{{Geografska lokacija
|Centar = Graz
Red 185:
|Sjeverozapad = [[Gratkorn]],<br />[[Judendorf-Straßengel]]
}}
== Reference ==
{{reference}}
 
Red 205:
[[Kategorija:Okruzi Štajerske]]
[[Kategorija:Evropski glavni gradovi kulture]]
 
{{Link GA|de}}