Razlika između verzija stranice "Porez"

'''Porez''' je finansijskafinancijska naplata, ili druga nametnuta obaveza, koju svaki pojedinac ili [[pravni entitet]] mora plaćati [[država|državi]] ili funkcionalnom ekvivalentu državi (npr. [[pleme]]na). Porezi su najizdašniji dio javnih prihoda.

Pojmovno određivanje poreza u pravilu polazi od toga da se radi o općem, prinudnom i bez protivnaknade davanja u novcu, koje se utvrđuje prema poreskoj snazisnagi obaveznika, a čija sredstva se sredstva koriste od strane države radi pokrića općih potreba i interesa.

Postoje različite vrste poreza koji se mogu kvalificirati prema različitim kriterijamakriterijima. U tom smislu treba voditi računa o poreznoj snazisnagi i drugim subjektivnim okolnostima, a s obzirom na to porezi se dijele na subjektivne (porez na dohodak pojedinca ili obitelji) i objektivne (porez na neki dio imovine).

* [[Porez na dodatudodanu vrijednost]]

Neposredni porezi su oni kod kojih se porezni obaveznikobveznik izravno oporezuje i gdje je poreznoporezni obaveznikobveznik istovremeno i porezni destinator, tj. osoba koja bi trebala da snosisnositi teret poreza.

Porez se dalje dijeledijeli na specifične i ad valorem poreze.

Specifični porezi se plaćaju po jedinici proizvoda, a ad valorem u postotnom iznosu porezne osnviceosnovice.

Prema redistributivnom učinku porezi se dijele na proporcionalne, progresivne i regresivne.Kod progresivnih poreza porezna stopa raste brže od porezne osnovice, kod proporcionalnih taj je rast isti, dok je kod regresivnih poerzni rast stopa sporiji od rasta porezne osnovice.

== HistorijaPovijest oporezivanja ==

Osnovna svrha ubiranja poreza je finansiranjefinanciranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcionišefunkcionirati i finansirafinancirati javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.

Pored ovog glavnom cilja, drugi ciljevi oporezivanja su: a) redustribucija dohotka ili imovine, gde se neki građani opterećuju porezom više, a drugi manje, b) destimulisanjedestimuliranje neželjenog ponašanja, kao potrošnje duvanaduhana i alkohola kroz visoke akcize, i/ili v) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zemlje kroz progresivno oporezivanje, kako vjeruju neki ekonomisti.

Važna osobina pojedinih poreza je vrsta poreskeporezne stope. Ona može biti proporcionalna, kada stopa ostaje ista bez obzira na rast dohotkaprihoda, progresivna, kada stopa raste sa povećanjem dohotkaprihoda, i regresivna, kada se stopa smanjuje sa povećanjem dohotkaprihoda.

Važno mjesto u poreskojporeznoj teoriji i politici zauzimaju i opća pravila oporezivanja koja je u finansijskojfinanciskoj teoriji istakaoistaknuo Adam Smith, a najšire su u upotrebi načela A. Wangera.

A. Wanger je istakaoistaknuo svoja četiri poznata poreskaporezna načela, a to su: