Planina '''Osječenica''' nalazije planina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine. Njen planinski masiv dug je 30 km. S njene strane se nalazi kanjon rijeke [[Una|Une]] i njene pritoke [[Unac|Unca]], a sa druge kraška polja: Medeno, Bjelajsko i Petrovačko. Tjeme planine Osječenice strši iznad pojasa šuma i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica. Na vrhu je uska i gotovo kilometar duga visoravan sa čijih se strana spuštaju kamene litice što pruža izvrstan i širok vidik na sve strane. Planina je bogata florom i faunom, a posebno je vrijedno istaći cvijet [[runolist]] koji je i svojevrstan znak planinarstva i planinara. Izvori vode su rijetki, sa petrovačke strane najbliži izvor je Gorana, a od strane kanjona rijeke Unac najbliži izvor vode je Ajzer bunar. Susjedne planine su joj [[Klekovača]] (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i [[Grmeč]] (iza već spomenutih kraških polja u petrovačkoj kotlini).
Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog Franjo Fiala davne 1891. godine. Prvi planinarski opis je zabilježen 1965. godine, Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom". Prva markacija je obavljena 1969. godine. Godine 1971. Mehmed Šehić spominje da je markaciju obavio Mehmed Salkić.
