Razlika između verzija stranice "Bošnjaci"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Jugoslavensko doba: "pevedeno" i izbacena |
manje ispravke |
||
Red 62:
==== Jugoslavensko doba ====
[[Južni Slaveni|Južnoslavenski]] [[narod]], konstitutivan u [[SFRJ]] od [[1971]]. godine, pod imenom Muslimani. Bošnjaci u Titovoj Jugoslaviji prvih dvadeset godina komunističke Jugoslavije nisu imali pravo na kostitutivnost, niti pravo na upotrebu vlastitog imena, koje su upotrebljavali tokom historije.▼
▲
[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina prigodom [[ustav|ustavnih]] promjena je pokušao vratiti povijesno ime [[Bosanci]], koje je bilo zabranjeno, a koje se koristilo u [[Osmansko_carstvo|Osmanskoj carevini]] kao Bošnjaci, i u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bosanci do pred [[Prvi_svjetski_rat|Prvi svjetski rat]], te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj uporabi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je Safet-beg Bašagić, predsjednik [[Bosna|Bosanskog]] sabora zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja [[Srbija|srpskih]] predstavnika, a manjim dijelom i [[Hrvati|hrvatskih]], jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar|Mostara]], Husaga Ćišić, je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ. Srpski [[komunist|komunisti]] su uporno izbjegavali da Bošnjacima daju status konstitutivnog naroda smatrajući da će se tim činom ugroziti nacionalni interesi srpske [[populacija|populacije]] u Bosni koja je svoj nacionalni identitet formirala ranije, pogotovo nakon atentata [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u gradu [[Sarajevo|Sarajevu]].▼
▲[[Hamdija Pozderac]], predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
|