Razlika između verzija stranice "Petra"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 188.246.85.123 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao EdinBot |
|||
Red 12:
Sve to činilo je Petru privlačnom jer je pružalo sigurnost karavanama s juga Arabije koje su prenosile uglavnom skupocjenu robu: [[začin]]e i [[svila|svilu]] iz [[Indija|Indije]], [[bjelokost]] iz [[Afrika|Afrike]], [[biser]]i iz [[Crveno more|Crvenog mora]] kao i tamjan s juga Arabije. [[Smola]] sa stabala tamjanove biljke (''Boswellia sacra'') bila je u cijelom antičkom svijetu vrlo cijenjena kao skupocjena žrtva bogovima, ali i kao [[lijek]]. Carine i posredovanje u trgovini donosili su Nabatejcima vrlo velike prihode.
== Historija ==
[[Datoteka:Petra Jordan BW 21.JPG|mini|200px|Khazne al-Firaun]]
Nije nedvosmisleno dokazano kako su Nabatejci nazivali svoj glavni grad. [[Stari zavjet]] spominje mjesto u Edomu imenom ''Sela'' (stijena, kamen). Ali sporno je da li se to odnosi na nabatejski glavni grad koji [[grčki jezik|grčki]] izvori navode pod imenom ''Petra'', što također znači "stijena". Međutim, u [[Helenizam|helenističkom]] svijetu je bilo više mjesta istog imena. Prema nekim drugim izvorima čija vjerodostojnost nije dokazana, Nabatejci su svoj glavni grad nazivali ''Reqem'' ili ''Reqmu'' što znači "crveni", a moglo bi se tumačiti kao asocijacija na boje stijena oko Petre.
Historija grada je najuže povezana s Nabatejcima. Međutim, osim nekih uklesanih natpisa, Nabatejci nisu ostavili pisane tragove. Zbog toga, historija Petre može se utvrditi samo u fragmentima i to iz [[Biblija|biblijskih]] kao i [[grčki jezik|grčkih]] i [[Rim|rimskih]] izvora.
Prema [[arheologija|arheološkim]] nalazima, visinska dolina Petre bila je povremeno naseljena još u razdoblju starijeg kamenog doba ([[paleolitik]]), a od mlađeg kamenog doba ([[neolitik]]) - od oko 9000 p.n.e. je trajno naseljena. Biblija spominje Horite i [[Edomite]] kao stanovnike tog područja od oko 1500 p.n.e. Nakon što su [[Perzija]]nci osvojili [[Palestina|Palestinu]] u [[6. vijek p.n.e.|6. vijeku p.n.e.]], iz unutrašnjosti Arabije stiže [[semiti|semitski]] narod Nabatejaca (oko [[500 p.n.e.]]) i istiskuje Edomite. Sa [[stočarstvo|stočarstva]] prelaze na kontrolu trgovačkih putova koji se sjeku kod Petre.
Od [[3. vijek p.n.e.|3. vijeku p.n.e.]] počinje rast značaja Petre. Stanovništvo, do tada polu[[nomad]]i napuštaju svoje šatore i zamjenjuju ih trajnim nastambama. Istovremeno raste i učvršćuje se politička moć i oblikuje stabilna [[kralj]]evska vlast. Makabejci (vidi [[zeloti]]) prvi spominju u svojim tekstovima kralja Aretasa I u godini [[168 p.n.e.]] Njemu i njegovim nasljednicima uspjelo je oduprijeti se uticaju [[Ptolemeji|ptolemejskog]] Egipta, kao i proširivati područje uticaja Petre na račun područja kojim je vladala dinastija [[Seleukidi|Seleukida]]. Istovremeno, bili su otvoreni uticajima svog helenističkog okruženja.
Napredovanje Petre se nastavilo. U vrijeme kralja Aretasa III ([[87 p.n.e.]] do [[62 p.n.e.]]) osvajaju Damask, miješaju se u borbe za vlast u [[Judeja|Judeji]] i opsjedaju [[Jeruzalem]]. Tada se na tom području pojavljuje [[Rimsko carstvo|Rim]] i napredovanje Petre je zaustavljeno. Još gotovo 200 godina Petra zadržava unutrašnju samoupravu, blagostanje grada i dalje raste, a broj stanovnika, prema procjenama, dosiže 30.000 do 40.000.
No, kad su ih [[106]]. pobijedili Rimljani, postaju jedna od provincija Rimskog carstva i postepeno gube na značenju. Zatim doživljavaju dva snažna potresa ([[363]]. i [[551]].) a kad [[Arapi]] [[663]]. osvajaju to područje, zadnji stanovnici napuštaju Petru.
== Petra danas ==
| |||