Razlika između verzija stranice "Džez"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 8:
Mada džez muzika ne isključuje mogućnost plesanja, ona se približuje više tipu klasične koncertne muzike nego plesnoj muzici i oštro se razlikuje od [[šlager]]a.
 
== HistorijaIstorija ==
U historijatuistorijatu džeza prvi period, nazvan „[[Nju Orleans]]“, po mjestumestu postanka i nastao je mješavinommešavinom muzike američkih crnaca i evropske muzike, završava se oko [[1918]]. godine.
 
PoslijePosle [[Prvi svjetskisvetski rat|Prvog svjetskogsvetskog rata]] stvoren je novi stil, nazvan „[[diksilend]]“, u kome važnu ulogu ima kolektivna improvizacija.
 
Oko [[1930]]. godine, nekoliko istaknutih muzičara, među kojima klarinetista [[Benny Goodman]], stvorilo je tzv. sving, koji se oslanja na zvučnost velikih orkestara i pisane aranžmane.
 
U toku [[Drugi svjetskisvetski rat|Drugog svjetskogsvetskog rata]], zaslugom saksofoniste [[Charlie Parker]]-a i trubača [[Dizzy Gillespie]]-a, stvoren je stil po imenu bi-bap - on se od svinga razlikuje sitnijom ritmičkom podjelompodelom i većom harmonskom složenošću, u kojoj se ogleda uticaj [[Evropa|evropske]] muzike.
 
Dalji korak u istom pravcu predstavljao je i kul, stvoren oko 1950. godine. Godine 1956, stvoren je [[modern bap]], a jedna od revolucionarnijih reformi u džezu bila je 60tih – [[free džez]] (slobodni džez) sa vanritmičkim i potpuno ili poluimprovizacijskim formama, najpoznatiji predstavnici su: Ornette Coleman (Ornet Kolman), John Coltrane (Džon Koltrejn), Sun Ra (San Ra), Art ensemble of Chicago (Art ensembl of Čikago), te fusion (pretapanje) sa Miles Davisom (Majls Dejvis), Dizzy Gilespiem (Dizi Gilespi) i Johnom McLaughlinom (Džon Mklafi).