Razlika između verzija stranice "Edirne"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Datoteka Flag_of_Edirne_municipality.png je uklonjena i obrisana je na Commonsu od strane INeverCry razlog: Copyright violation, see commons:Commons:Licensing.
m Lokalizacija (left,right,center,thumbnail,Image,Media)
Red 78:
Područje oko Edirne je bilo poprište više od šesnaest većih bitaka ili opsada, od doba [[Antička Grčka|antičke Grčke]] do modernih vremena. Po mišljenju vojnog historičara [[John Keegan|Johna Keegana]], ovo je jedno od malobrojnih područja na Zemlji oko kojeg je vođeno najviše sukoba. Takvu reputaciju treba tražiti zbog svog izuzetno važnog geostrateškog položaja.
 
[[Datoteka:Kasri Adalet Edirne 7363.JPG|thumbmini|lijevo|160px|''Kasr-ı adalet'' (Toranj pravde)]]
 
Prema predanjima iz grčke mitologije, [[Agamemnon]]ov sin [[Orest]] je osnovao grad pod nazivom ''Orestias'', na ušću rijeka Tundže i Arde u [[Marica (rijeka)|Maricu]]. Grad je ponovno izgradio rimski car [[Hadrijan]] na mjestu nekadašnjeg tračanskog naselja poznatog kao ''Uskadama'', ''Uskodama'' ili ''Uskudama'', te ga imenovao po sebi, Hadrianopolis. On je važio za glavni grad nekog od [[Tračani|tračanskih plemena]] [[Besi]]<ref>[[Theodor Mommsen]] (1854-1856) ''[http://www.gutenberg.org/ebooks/10704 Historija Rima]'', Knjiga 4, str. 53</ref> ili [[Odrizi]]. Hadrijan je razvio ovaj grad, sagradio u njemu brojne spomenike te ga načinio prijestolnicom [[Trakija (rimska provincija)|rimske provincije Trakije]]. Od mnogih bitaka koje su se vodile oko Edirne, izdvajaju se pobjede [[Konstantin I|Konstantina Velikog]] nad zapadnorimskim carem [[Licinije]]m 323. godine, te pogibije istočnorimskog cara Valensa u bici protiv [[goti|gotske vojske]] kod Hadrijanopolisa 378. godine. Godine 813. grad je osvojio bugarski kan Krum koji je nakon toga stanovništvo grada iselio u bugarske posjede sjeverno od [[Dunav]]a.
Red 84:
Za vrijeme postojanja Latinskog carstva sa sjedištem u [[Konstantinopolj]]u, križari su teško poraženi od strane bugarskog cara Kalojana u [[Bitka kod Adrianopolja (1205)|bici kod Adrianopolja 1205. godine]]. Kasnije je Teodor Komnen, vladar Epira, ovladao gradom 1227. godine, da bi tri godine kasnije bio poražen od strane bugarskog cara Ivana Asena II u [[Bitka kod Klokotnice|bici kod Klokotnice]].
 
[[Datoteka:Decorative inscription in Ulu Mosque Edirne.jpg|thumbmini|150px|Simbolički prikaz koji se sastoji od dva slova "vav" na zidu džamije Eski (''Stara džamija'', također poznata i kao Ulu džamija ili ''Velika džamija'') napravljena između 1403. i 1414. godine.<ref>[http://www.edirnevdb.gov.tr/kultur/eskicami.html Edirne: Eski Cami - Ulu Cami]</ref>]]
 
Tačan datum osvajanja grada od strane Osmanlija nije poznat, historičari smatraju da se to desilo između 1361. i 1371. godine. Od vladavine sultana [[Murat I|Murata I]] pa sve do 1453. godine, Edirne je bio glavni grad Osmanlijskog carstva, sve dok osvajanja [[Istanbul]]a, koji od te godine postaje nova prijestolnica. Pod osmanlijskom vlašću, Adrianopolj je bio glavni grad vilajeta istog imena, te je kasnije grad preimenovan u Edirne. Sultan [[Mehmed II]], osvajač Konstantinopolja, rođen je upravo u Adrianopolju. Sultan [[Mehmed IV]] pred svoju smrt napušta palatu u Istanbulu i umire u Edirne 1693. godine.
Red 90:
[[Bahá'u'lláh]], osnivač [[Baha'i]] religije, živio je u Edirne od 1863. do 1868. godine. Njega su Osmanlije protjerale u Edirne, prije nego što su ga otjerali dalje u osmanlijsku kaznenu koloniju u Akku. On spominje Edirne u svom djelu ''Zemlja misterije''.<ref>{{cite web|url=http://reference.bahai.org/en/t/b/KA/ka-80.html |title=Bahá'í Reference Library - The Kitáb-i-Aqdas, str. 196 |publisher=Reference.bahai.org |date=31.12.2010|accessdate=30.7.2011}}</ref>
 
[[Datoteka:Edirne 7349 Nevit.JPG|thumbmini|lijevo|250px|Osmanlijska džamija i bolnica, sagradio ju je sultan [[Bajazid II]]]]
Edirne je bio središte sandžaka tokom osmanlijskog perioda, a kasnije je bio povezan sa [[Rumelijski ejalet|Rumelijskim]] i Silistrijskim ejaletom prije nego što je i sam postao središte provincije početkom 19. vijeka. Provincija Edirne se prije 1878. godine sastojala iz sandžaka Edirne, Tekfurdağı, Gelibolu, Filibe i İslimye.
 
Red 141:
 
==Kultura, nauka i partnerstvo sa Evropom==
[[Datoteka:Edirne belediyesi.JPG|thumbmini|Edirne, zgrada općine]]
 
Na udaljenosti od 7 km od grčke i 20 km od bugarske granice, grad je poznat po brojnim [[džamija]]ma, kupolama i [[minaret]]ima. U Edirne nalaze se ruševine stare palate osmanlijskih sultana i džamija [[Selimije džamija|Selimija]], jedna od najznačajnijih građevina u ovoj antičkoj provinciji, sagrađena [[1575]]. godine. Ovu džamiju je dizajnirao jedan od najpoznatijih osmanlijskih arhitekti [[Mimar Sinan]], a ima najviši minaret u Turskoj visine 70,9 metra, dok joj je kupola viša za oko 1,2 metra od kupole [[Aja Sofija|Aja Sofije]] u Istanbulu. Ime je dobila po tada vladajućem sultanu [[Selim II|Selimu II]], ova džamija predstavlja znanje i vještinu turskih graditelja, predstavljeno lijepo oslikanim motivima i ukrašena mramorom.
Red 150:
 
==Festivali==
[[Datoteka:Yagli gures1.jpg|thumbmini|Hrvanje Kırkpınar]]
Edirne je središte tradicionalnog turnira u [[Hrvanje|hrvanju]] zvanog [[Kırkpınar]]. Karakteristika tog hrvanja je da su učesnici namazani [[Maslinovo ulje|maslinovim uljem]]. Turnir se održava svake godine u junu. Pored hrvanja, poznat je međunarodni festival u Edirne zvani Kakava, kao proslava [[Romi|romskog]] stanovništva, a koji se održava svake godine 5. maja.
 
Red 159:
 
==Obrazovanje==
[[Datoteka:TrakyaUNI6.JPG|thumbmini|300px|Kongresni centar, [[Univerzitet Trakije]]]]
 
* [[Univerzitet Trakije]] povezan je sa [[Baden-Wuerttemberg Cooperative State University Loerrach|Univerzitetom u Loerrachu, Njemačka]] kroz [[program Erasmus]] Evropske unije