Razlika između verzija stranice "Enciklopedija"

[[Datoteka:Brockhaus Lexikon.jpg|mini|Brockhaus 1902]]

Enciklopedija ne mora biti u obliku priručnika. Enciklopedije mogu biti u različitim organizacionim formama. Počev sa [[Alegorija|alegorijom]] preko [[kurikulum]]a, [[Kosmogonija|kosmogonije]], [[dekalog]]a, [[Kateizam|kateizma]] pa sve do sistematske ili alfabetske [[Dispozicija|dispozicije]]. Njena specifična osobina za razliku od drugih literarnih vrsta je univerzalnost. Posebna forma enciklopedije su [[alfabet]]ski sortirani priručnici kao što su leksikoni i rječnici, koji ne predstavljaju cijelokupno i opširno znanje u jednoj struci. Posebno priručnici sa ograničenim stručnim obimom se češće označavaju kao stručni [[leksikon]]i ili stručni [[Rječnik|rječnici]]. Leksikoni se proučavaju uz pomoć leksikonske teorije u nauci leksikografiji. Ponekad se i rječnici označavaju kao leksikoni. Rječnici su spisak i objašnjenja pojedinačnih leksikonskih jedinica (naprimjer pojedinačnih riječi jednoga jezika). Osim enciklopedije i rječnika postoje još i rječnici pojmova. Oni istražuju upotrebu riječi iz ideološke i/ili socijalno historijske perspektive i predstavljaju naučno mnogo zahtjevniji oblik nego stručni rječnici.

Samokritično istraživanje same enciklopedije ili konkretnih aspekata enciklopedije se označava kao enciklopedijska kritika. Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. vijeka od [[Francuski jezik|francuske]] riječi ''encyclopédie'' koja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''encyclopaedia'' a ta opet od starogrčkih riječi ''εγκύκλιος'' i ''παιδεία'', koje su pogrešno od riječi ''egkýklios'' (okruglo, u krug hodajuće) i riječi ''paideía'' (nauka, obrazovanje) spojene u ''egkyklopaideia'' (osnovno znanje svih nauka i umjetnosti).