Razlika između verzija stranice "Branko Ćopić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 89.146.169.10 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao KWiki
No edit summary
Red 21:
 
== Biografija ==
Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u [[Bihać]]u, a učiteljsku školu pohađa u [[Banja Luka|Banja Luci]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], te je završava u [[Karlovac|Karlovcu]]. Na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] diplomira [[1940]]. godine, pedagoško-filozofsku grupu. Odmah nakon podizanja ustanka u Bosanskoj Krajini, [[1941]]. godine, pristupio je partizanskim jedinicama u čijim je redovima ostao da završetka rata. Cijelo vrijeme boravka u partizanima radio je na organizovanju kulturno-prosvjetnih aktivnosti, a jedno vrijeme je bio i politički komesar združenih odreda Krupa-Sana. Taj period imaće veliki uticaj na tematiku njegovog kasnijeg književnog stvaralaštva. Po završetku rata vraća se u Beograd gdje je do [[1949]]. godine bio urednik dječijeg časopisa "Pioniri". Od [[1951]]. godine pa sve do smrti profesionalno se je bavio književnošću. U periodu od [[1950]]. do [[1960]]. godine napisao je nekoliko pripovijedaka ( Jeretička priča, Večera za sekretara, Odumiranje nogu i dr.) čiji se sadržaj nije dopao dijelu tadašnjeg političkog rukovodstva, zbog čega je cijeli kasniji period imao velikih problema, a što je javnosti bilo malo poznato. Pisao je na bosanskom jeziku čija je ljepota, raskoš i lepršavost došla do punog izražaja baš u djelima ovoga pisca. Dobri poznavaoci bosanskog jezika smatraju da pripovijetke iz ciklusa "Nasrudin - Hodža u Bosni" spadaju u red književnih djela koja na najbolji mogući način afirmišu snagu, izražajnost i autentičnost bosanskog jezika. Prvu priču objavljuje [[1928]]. godine, a prvu pripovijetku [[1936]]. Ukupno mu je objavljeno oko 150 naslova bez ponovljenih izdanja i naslova u sabranim djelima, pa se s pravom ubraja u red najplodnijih i najčitanijih pisaca druge polovine prošlog vijaekavijeka u bivšoj Jugoslaviji. Autor je [[Spisak bosanskohercegovačkih scenarista|scenarija]] za film [[Major Bauk]]. Djela su mu prevođena na: albanski, bugarski, češki, engleski, esperanto, francuski, holandski, italijanski, kineski, mađarski, njemački, poljski, rumunski, ruski, slovački i turski jezik. Bio je član [[SANU]] (Srpske akademije nauka i umjetnosti) i [[ANUBiH]] (Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine). Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena zasluga za narod I i II reda, Ordena bratstva i jedinstva I reda, Ordena Republike i dr.
 
Izvršio je samoubistvo, skokom sa mosta na [[Sava|Savi]] u Beogradu [[26. mart]]a [[1984]]. godine.