Razlika između verzija stranice "Vjetroelektrana"

[[Plutajuća vjetroelektrana]] ili '''pučinska vjetroelektrana''' je vrsta vjetroelektrane koja se postavlja na [[Plutajući objekt|plutajuću strukturu]] u dubljem [[more|moru]], gdje nije moguće postaviti [[priobalna vjetroelektrana|priobalnu vjetroelektranu]]. Plutajuće vjetroelektrane su složene i zahtijevaju veće početne [[Troškovi proizvodnje|troškove]], ali su nove studije pokazale je da zbog njihovih mogućnosti da pristupe snažnijim [[vjetar|vjetrovima]] dalje na moru imaju isplativost primjene. Obično se više plutajućih [[vjetroagregat]]a povezuju zajedno u [[vjetroelektrana|vjetroelektranu]], kako bi se koristio zajednički podvodni [[kabel]] za prijenos [[električna struja|električne struje]]. <ref> [http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/114-plutajue-morske-vjetroturbine.html] "Plutajuće morske vjetroturbine", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2012.</ref> <ref> [http://www.vjesnik.com/Article.aspx?ID=0501DCD8-5586-43F8-ABD1-63E49242DD09] "Višenamjenske vjetroelektrane na Jadranu zaposlile bi 30.000 radnika", www.vjesnik.com, 2012.</ref>

Koncept [[Visinske vjetroelektrane|visinskih vjetroelektrana]] se zasniva na iskorištenju energije vjetra u višim slojevima atmosfere. One predstavljaju dizajnirani koncept [[vjetroelektrana]] koji su na različite načine podignuti u visinu bez potpore tornja. Možemo ih podijeliti u dvije skupine: one za iskorištavanje vjetra na nižim visinama te na one koje to mogu na višim visinama. Tijekom posljednjih 20 godina napravljeno je nekoliko desetaka projekata i koncepata od kojih se istaknula nekolicina koje imaju šanse za realizaciju. Zajedničko im je to što su predviđene za iskorištavanje vjetra na visinama većim nego što to mogu vjetroelektrane montirane na tlu, mogućnost montaže na bilo kojoj lokaciji na svijetu te su u potpunosti ekološki prihvatljive, budući da ne ispuštaju [[staklenički plinovi|stakleničke plinove]]. Visinske vjetroelektrane na taj način mogu proizvoditi električnu energiju 90% vremena, dok bi one na zemlji to činile maksimalno 35% vremena. To bi rezultiralo pojeftinjenjem [[električna energija|električne energije]] i zahtjevalo bi manje vjetroelektrana za istu količinu električne energije.

U Hrvatskoj je trenutno 8 [[vjetroelektrana]] koje su u normalnom radu (srpanj 2012.) i koje isporučuju [[električna energija|električnu energiju]] u [[elektroenergetski sistem]] Hrvatske. Instalirana [[snaga]] svih vjetrolektrana je 130 [[vat|MW]], u radu je 79 [[vjetroagregat]]a koji isporučuju godišnje oko 383 [[vatsat|GWh]] [[električna struja|električne struje]]. Za usporedbu [[Termoelektrana Plomin]] ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2173 GWh električne struje.