Razlika između verzija stranice "Memorija (biologija)"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.5) (Bot dodaje: eu:Oroimen |
sa sh wiki, preuzeto i adaptirano |
||
Red 1:
:''Ovaj članak govori o memoriji kao ljudskoj sposobnosti. Za ostala značenja pogledajte [[memorija (čvor)|memorija]].''
'''Memorija''' predstavlja sposobnost nekog organizma da sačuva, zadrži te kasnije pozove informaciju. Ova definicija se može koristiti kao osnova i kada govorimo o memoriji uređaja, recimo [[Memorija računara|memoriji računara]].
{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}
'''Pamćenje''' je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja [[informacija]]. Pamćenje je uvelike značajno za čovjeka, za njegov razvoj i njegov identitet. Ono je u uskoj vezi s učenjem, mogli bismo reći da bez njega učenje ne bi imalo smisla jer je pamćenje mjesto na kojem se čuvaju informacije, a ujedno je i proces unutar čovjeka koji obrađuje te informacije.
== Vrste pamćenja ==
Postoje tri vrste pamćenja:
* '''Epizodičko pamćenje''' – pod epizodičkim pamćenjem podrazumijevamo sjećanja na događaje koje je netko doživio ili koji su se dogodili u njegovoj blizini. Epizodičko pamćenje se odnosi na vremensko određivanje zbivanja pojedinih događaja, dakle postavlja se pitanje kada i gdje smo usvojili neku informaciju (npr. što smo jeli za doručak...)
* '''Semantičko pamćenje''' – informacije koje su pohranjene u epizodičko pamćenje dalje sele u semantičko pamćenje. Za semantičko pamćenje možemo reći da se odnosi na opće znanje za razliku od epizodičkog. Dok smo u epizodičkom pamćenju događaje doživjeli, u semantičkom ih nismo doživjeli, ali ih znamo kao neke opće činjenice (npr. da je [[Shakespeare]] napisao "[[Hamlet]]a"). Semantičko pamćenje je nužno za uporabu jezika, odnosi se na pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila za slaganje rečenica itd.
* '''Proceduralno pamćenje''' – proceduralno pamćenje ili pamćenje [[vještina]] sadrži znanje o tome kako se nešto radi ili izvodi. Neke vještine poput vožnje [[bicikl]]a, [[plivanje|plivanja]], gašenja svjetla i sličnog ne zaboravljamo nikako tijekom [[život]]a.
:Proceduralno pamćenje uključuje tri faze:
:* ''Kognitivna faza'' – treba shvatiti sve što treba napraviti pri usvajanju vještine.
:* ''Faza povezivanja'' – određivanje najdjelotvornijeg načina povezivanja pojedinih radnji u jednu cjelinu. Sve manje se koriste verbalni aspekti pamćenja (npr. prva brzina dolje, druga gore...), a sve se više koriste motorički aspekti pamćenja.
:* ''Automatsko odvijanje vještine'' – do nje se dolazi dugotrajnom vježbom koja stvara naviku (automatizam) te zahtjeva samo minimum svjesne kontrole.
== Tri procesa pamćenja ==
* '''Kodiranje''' – informacije koje želimo zadržati u pamćenju se kodiraju u kratkoročnom pamćenju. Te informacije se moraju promijeniti tako da budu smislene i da imaju [[logika|logički]] slijed, kako bi se mogle pohraniti i poslije pronaći. Ta promjena [[informacija]] pri pamćenju u oblik koji se može pohraniti i poslije pronaći zove se kodiranje. Na takav način se informacije pripreme za pohranu u dugoročno pamćenje. Kodiranjem nastojimo smanjiti količinu informacija odbacujući nevažno i redundantno, te time olakšavamo buduće pronalaženje informacija.
[[Kodiranje]] je jedinstveno za svaku osobu, svaka [[osoba]] će različito kodirati određenu informaciju na svoj način (npr. istu priču pet ljudi ispričat će po sjećanju na pet različitih načina). Postoji i semantičko kodiranje, a to je pohranjivanje podražaja na temelju njihova značenja.
* '''Pohranjivanje''' – druga faza procesiranja informacija je pohranjivanje, a to je održavanje informacija tijekom vremena. Da bismo što bolje zadržali informacije u pamćenju dobro je ponavljati. Naše znanje o funkcioniranju našeg pamćenja [[psihologija|psiholozi]] nazivaju [[metamemorija]]. Ona omogućava učinkovito kodiranje, pohranjivanje i dosjećanje informacija.
* '''Pronalaženje''' – treći proces pamćenja je pronalaženje ili lociranje pohranjenih informacija i njihovo vraćanje u [[svijest]]. Pronaći informaciju će biti lakše ako smo je kodirali na što kvalitetniji način (npr. koristeći semantičko kodiranje).
== Smetnje pamćenja ==
Smetnje pamćenja se uglavnom kategoriziraju na tri načina:
* Prema nazivu [[bolest]]i
* Prema mjestu mozgovnog oštećenja
* Prema funkcionalnom oštećenju mozga
== Amnezije ==
Općenito smanjena mogućnost pamćenja zove se [[hipomnezija]], a poremećaj koji se očituje u pamćenju svih informacija koje se percipiraju zove se [[hipermnezija]]. Kod starijih ljudi mogu se pojavljivati lažna sjećanja ili [[paramnezija|paramnezije]], koje nastaju tako što se praznine u sjećanju popunjavaju izmišljenim podacima. Tu se ubraja i fenomen „[[deja vu]]“ pri čemu imamo dojam da se odvija ono što smo već doživjeli.
Znamo da se nakon potresa [[mozak|mozga]] ne možemo sjetiti događaja koji su se zbili neposredno prije i to se naziva retrogradna [[amnezija]]. No znatno veći problem je anterogradna amnezija – nemogućnost stvaranja novog dugoročnog pamćenja. Ova se bolest može javiti i kao posljedica dugotrajnog konzumiranja [[alkohol]]a (nedostatak [[vitamin B|vitamina B]]).
Baddeley razlikuje primarnu i sekundarnu amneziju. Primarna amnezija se odnosi na jak deficit u dugoročnom pamćenju bez manjkavosti u ostalim aspektima, dok se sekundarna amnezija odnosi na probleme s dugoročnim pamćenjem koji se pojavljuju kao posljedica deficita ostalih procesa (npr. smanjena ili potpuno izgubljena mogućnost razumijevanja [[govor]]a ili smetnja pažnje).
Amnezije se odnose samo na epizodičko pamćenje, dok semantičko ostaje neoštećeno.
Postoje i normalne promjene pamćenja uzrokovane [[starenj]]em i patološke promjene poput senilne demencije ([[skleroza]]).
Osim amnezija poznata je i [[Alzheimerova bolest]] koja se očituje smetnjama u semantičkom pamćenju, te [[Korsakovljev sindrom]] čiji je simptom anterogradna amnezija, a veže se uz oštećenja limbičkog sustava.
{{stub-biol}}
{{Commonscat|Memory}}
| |||