Razlika između verzija stranice "Rukomet"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (Bot mijenja: sk:Hádzaná (7 hráčov) |
No edit summary |
||
Red 1:
Rumkommet
Rumkommet je ekipni sport u kojem se naticu dvije ekipe s 6 idraca na polju a 1 na golu na svakoj strani.osnovni ciljevi igre jeste loprom pogodiri go. Lopta se dodaje rukama izmedu igraca dodaje se rukama slicno kao u kosarci,ali se nesto maljom loptom igra a i zu drugcija pravila vodenje lopte.
Dimenzije rukometnog terena su dužina 40 metara, a širina 20 m. Tereni su uglavnom u natkrivenim prostorima ili dvoranama, a podloga je tradicionalno bila drveni parket, dok se danas koriste vještački materijali od tvrde gume. Postoje i vanjski tereni, uglavnom od betona ili asfalta, ali se oni uglavnom ne koriste za takmičenja najvišeg nivoa zbog opasnosti od padova i povreda igrača. Na terenu se nalaze linije koje određuju pojedine dijelove terena. Na sredini terena se nalazi linija koja odvaja teren na dvije polovine. Na suprotnim stranama terena, i to na na kraćim stranicama, nalazi se po jedan gol, koji je 2 m visok i 3 m širok. U golu je razapeta mreža. Ispred svakog gola nalazi se polukružni prostor, na prosječnoj udaljenosti 6 m od gola, označen punom linijom. Taj se prostor od 6 m na terenu osim što je označen linijom često i oboji drugom bojom, različitom od boje ostatka terena. Na 9 m od gola nalazi se isprekidana polukružna linija tzv. deveterac. Ispred gola na udaljenosti 7 m nalazi se kratka ravna crta koja označava mjesto izvođenja kaznenog udarca, tzv. sedmerca.
Rukometna lopta je takve veličine da je prosječni igrač može držati u jednoj ruci prstima, s dlanom prema dolje, iako naravno smije loptu držati i s obje ruke. Standardno se kao materijal izrade koristi koža, iako ima i lopti od vještačkih materijala.
Osnovna pravila rukometa
Cilj igre je loptom pogoditi gol, tj. postići pogodak. Igra se po dva poluvremena od po 30 minuta, i ekipa koja postigne više golova je pobjednik. Igrači smiju rukama dodirivati loptu i dodavati se međusobno, kao i šutirati prema golu. Svaki igrač smije napraviti do tri koraka držeći loptu u ruci, dok za svaki slijedeći korak mora loptu voditi odbijajući je od poda, ili je mora dodati saigraču.
Svi igrači se slobodno kreću po cijelom terenu, osim u prostoru 6 m ispred oba gola. U tom prostoru smije stajati samo po jedan član odbrambene ekipe koji se naziva golman. Ostali igrači smiju iznad prostora od 6 m loptu pokušati uhvatiti ili dodati samo u skoku, dakle za vrijeme leta.
Dvije osnovne faze igre za svaku ekipu su faza napada i faza odbrane. U fazi napada igrači najčešće koriste formaciju s dva bočna igrača (lijevo i desno krilo), tri beka (lijevi bek, srednji bek i desni bek) i pivot ili centar. U odbrani se koristi nekoliko različitih varijanti, koje označavaju način postavljanja tj formacije odbrambenih igrača ispred svog prostora od 6 m.
Tako se recimo koriste odbrana 6-0 (šesti igrača u ravnini ispred linije od 6 m), zatim 5-1 (pet igrača u liniji te jedan ispred njih koji pokušava ometati organizatora igre protivničke ekipe), zatim 4-2 a rijeđe se koristi i formacija 3-2-1. Ekipa u napadu će, zavisno od formacije odbrane, pokušati naći način da dođu što bliže golu u što povoljniju poziciju za šut na gol.
Odbrambeni igrači smiju do određene mjere ometati napadače u pokušaju dodavanja lopte ili šuta na gol. Ukoliko pri tome koriste udarce ili grubo potezanje protivnika jedan od dvojice sudija će dosuditi prekršaj. Za izrazito grube prekršaje može se dobiti kazna žutog ili crvenog kartona, isključenja na dvije minute ili trajnog isključenja iz igre. Kod isključenja na dvije minute ekipa nema pravo zamjene isključenog igrača za vrijeme trajanja kazne. Prekršaj se izvodi s mjesta gdje je počinjen osim u dva slučaja:
ukoliko je prekršaj napravljen u zoni deveterca a pri tom nije bilo izrazite prilike za postizanje gola, dosuđuje se tzv. deveterac, koji se izvodi s isprekidane crte deveterca na mjestu najbliže prekršaju
ukoliko je prekršaj bio u zoni oko 6 m i to u trenutku izrazite šanse za postizanje pogotka (već upućen šut ili igrač koji je slobodan u izglednoj poziciji za šut na gol) dosuđuje se kazneni udarac, sedmerac. Kod izvođenja sedmerca svi odbrambeni igrači moraju stajati iza prostora deveterca, a jedan napadač upućuje direktan udarac na gol s muškoj i ženskoj konkurenciji i u različitim dobnim grupama. Rukomet je i standardni olimpijski sport, u programu Igara neprekidno od Igara u Münchenu 1972. godine do danas.pozicije sedam metara.
Rukomet se danas igra u muskoj i zenskoj konkurenciji, u razlicitim starosnim grupama. Iako je prvi i jedini put uvrsten u program Olimpijskih igara 1936. Tek od Olimijskih igara u Münchenu 1972. je standardni olimpijski sport.
Fiziologija sporta
Osnovne fiziologije sporta
Fiziologina sporta je dio medicine sporta (granedicinekoje se bave prevensiom ozljeda,diagnozom, lijecenem i rahibilitaciom aspekte), i bavi se proucavanjm tijela organa i tjelesnih tunkcija vezane na odgovor i prilagodnju na tjelesnu aktivnost.
Energija i sport
Ako bi pokusali odabrati jedan pojam koi koi najbolje odreduje tjelesnu aktinnost i sportbila bi to energija.Ljudska pokret i tjelesnu aktist omugucujeoslobadane energije u misisima;specificnim trenaznim postupcima povecavanja energetski kapaciteti i sposobnost i njihove upotrebe i regeniracije.Kvalitetan trenaznip program zahtjeva poznavanje energerskih procesa kapaciteta nacina na koi one trose i objavljaju u odredenjom sportu i tjelesnoj aktivnosti .Kolicina energije u jednom zatvorenom sistemu je konstantna i moze prelaziti iz jednog oblika u drugi, no nema gubitka energije.Izvor zivota potjece od nuklearne energije koja nastaje nuklearnm procesima na Suncu i kao svjetlosna energijadolazi do zemlje. U procesu fotosinteze svjetlosna energija se pretvara u hemijsku energiu. Kemijska se energia iz hranljivih tvari u nasem tijelu djelovanjem misicapretvara u mehanicku i toplinsku energiu,te u elektricnu energiju pri prijenosu zivcani implusa . U fiziologiji sporta i vjezbanja naj bitnija je mehanicka energija, koja se oslobadacni i manifestira pri tijelesnoj aktivnosti.Odgovarajucu treninzi mogu dovesti treninzi mogu dovesti do povecanja mehanicke efikasno sti za odreden aktivnost te dovodi doorganizama na specificna opterecenja, ali i do poboljsanja koordinacija.
Izvori energije za misicni rad
Osnocni i jedini izvor energije u tijelesnim stanicama je ATP (adazonin trifosfat).ATPje molekula bogata energijom.Stvaranje i razgovaranja ATPa u organizmu odvia se izuzetno brzo ,tako da covjek potrosi u jednom danu 40kg ATP-a.Misicne zalihe ATP su vrlo ogranicene.Da bi koncetracija ATP-a u misicnoj staanici bila stalma, koristi se energija iz kemijski izvora uz ili bez prisustva kisika.
-1.Anaerobni izvori energije za misicni rad
a)Fosfageni (alaktatni) anaerobni sistem
-usportu se ocituje pri kratkim sprinrevima, skokovima,promjenama pravca kretanja i slicnim eksplozivnim aktivnostima.
-ima mali kapacitet,ali veliki energetski tempo.
b)Glikoliticki (laktatni) naerobni sistem
-ograniceno zalihama misicnog glikogenapuferskih sposobnosti tjelesnih tekucina.
-manja snaga od fosfagenog sistema, kapacitet dvostruko vje naeci
-u sportu se ocituje u aktivnostima trajanja1-2minute(n.p.r.trcanje na400metara).
-2.Aerobni izvori energije za misicni rad
-Daje energiju za dugo trajnu tjelesnu aktivnost niskog ili srednjeg inteziteta(zalihe dovoljne 60-90 minuta maksimale ajrobne aktivnosti)
-oslobadanje energije je sporije, aliekonomicnije,ne remeti znacajno pH vrijednost i homeo -stazu organizama.
Primarni organski sistemi koi sudjeluju u stvaranju i oslobadanju energije za misicni rad
1.skeletni misici
-Pod utjecajem nase volje.
-odgovarajuci dugotrajni i specificni trenazni proces doista moze dovesti do transformacije tipa vlakaa u misicima, no taj je proces vrlo ogranicen.
2.sistem za disanje
-pri tjelesnoj aktivnosti povecava se frekvencija i dubina disanja
3.krvo zilni sistem
-Primitak kisika linearno raste porastom intezieta tjelesne aktivnosti, sve do dostizanja maksimalnog ajrobnog kapaciteta.
Aerobni kapaciteti (aerobna izdrzljivost)
-sposobnost objavljana rada kroz duzi vremski period uvjetima aerobnog metabolizama
-parametri za procjenu:
Maksimalni primitak kisika-kolicina koju organjzam moze potrositi u roku jedne minute.Dobar pokazitelj aerobne izdrzljivosti.
Anerobni park maksimlni primitak kisia, proporcialan brzini trcanja pri anaerobnom pragu(brzuna u kojoj se moze kontiunrano drzati preko30 minuta).
Zone inteziteta treninga
1.Regeneracijska zona
-zona najmanjeg inteziteta
-iskusnim,dobro pripremljenim sportasima pomaze uoporavku nakon zahtijevnog treninga.
2.zona eksizivnog aerobnog treninga
-zona izdrzljivosti70%-90% intizitetaaerobnog praga
-brojne pozitivne fizioloskepromjene(razvoj misicne izdrzljivosti ,smanjene frekvecije srca u mirovanju smanene kolicine masnog tkiva)-vrsta opterecena koja se kod sportasa koristi u ranjioj pripemnoj fazi a kod rekreativaca se smanjuje udjela tjelesne nasti.
3.Zona intezivnog aerobnog treninga
-90%-105% aerobnog praga
-maksimalna aktivacija aerobne produksije energije
-dobnolazi do povecAanja anaerobnog paga i jakosti
4.Zona maksimalnog primitka kisika
-maksimalna energetska doprema u trajanju od 2-3 minute
-pretjerivanje u ovoj zoni moze dovesti do pretreniranosti
-unaprijedjenje funkcije motorickih jedinica, povecanje misicne jakosti.
5.Zona maksimalne izvedbe
-povecanje razine jakosti, snage i brzine
-povecanje kontraktilnih sposobnosti sporih i brzih misicnih vlakana
-poboljsanje aktivnosti zivcanog sistema
-povisuje se tolerancija organizma na visoke koncentracije mlijecne kiseline zu ubrzanu razgradnju laktata.
-Sportska masaza
Masaza ima dugu tradiciju upotrebe u sportu. Sportska masaza je sastavni dio priprema svih vrhunski sportasa. Ukljucuje nemedicinske postupke pa je mogu prakticirati sportasi i reneri. Bazicne tehnike masaze i samomasaze su relativno jednostavne za usvojiti. Najcesce se koristi u rehabilitaciji kao dio fizikalne terapije. Imaju efikasan nacin rjesavajna problema kao sto su npr. Napetost misica, istegnuca,uganuca…
Pet glavnih razloga za primjenu sportske masaze:
a) Oporavak-poboljsavanje fizickog i psihickog oporavka poslije napornih treninga ili utakmica
b) Ljekovitost- poboljsava slabo stanje organizma
c) Rehabilitacija- poboljsava cijeljenje ozljeda
d) Odrzavanje- odrzavanje muskuloskeletalnog sistema u dobrom stanju
e) Natjecanje- pomaze u pripremi igraca za utakmicu i kasnijem oporavku
-poboljsanje cirkulacije,misicna relaksacija, opce opustanje, povecanje paznje i budnosti, deaktivacija bolnih tacaka.
-povecanje fleksibilnosti i opsega pokreta, brzi oporavak, smanjenje boli, odgovarajuca razina emocionalne stimulacije.
Masazu treba izbjegavati u svim slucajevima gdje njena primjena pogorsava natalno stanje npr. ako je prisutna infekcija koze, potkoznog tkiva ili krvnih zila, ako se sumnja naprijelom, direktno na otvorenu ranu ili opekotinu, kada postoji mogucnost prijenosa zaraznih bolesti na sportasa ili masazera. Treba biti oprezan kod osoba koje imaju dijabetes, bolest bubrega, karcinom, srcane bolesti. Jako visok krvni tlak. Oprez je takodje bitan kod osoba sa prehladom, kao i kod onih koji se ne osjecaju dobro. Masaza moze pogorsati simptome ili izazvati krvarenje iz nosa.
-Stetni utjecaji u sportu
1.Doping
Kontrola upotrebe dopinga se pocela ozbiljnije provoditi tek 80-tih godina proslog stoljeca (atletika,plivanje…), kada je upotreba dopinga postala sluzbena politika nekih drzava. Primjena dopinga negira osnovne vrijednosti i nacela sporta. Doping je krsenje etickih nacela sporta i medicinske znanosti. Pod dopingom se podrazumjeva:
-primjena supstanci koje pripadaju zabranjenim farmakolosko ljekovitim skupinama supstanci ( stimulansi,narkotici,antibiotici…).
-Stimulansi
-Povecavaju budnost, smanjuju osjecaj umora, mogu podizati borbenost.
-Stetna djelovanja: anksioznost,pretjerana agresivnost, povecanje frekvencije srca i vrijednosti krvnog tlaka, dovode i do brze dehidracije.
-Lako prepoznatljivi simptomi koji navode da je sportas uzeo neki od stimulanasa: prosirene zjenice, pojacano znojenje, nervoza, nemir, nesanica, visok tlak, gubitak na tjelesnoj tezini.
Krvni doping
-Davanje krvi, eritrocita i slicnih pripravaka sportasu.
-Ovom postupku moze predhoditi uzimanje krvi od sportasa koji nakon toga nastavlja sa treningom.
Farmakolosko, hemijske i fizicke manipulacije:
-zabranjuje se primjena tvari i metoda koje mijenjaju cjelokupnost i vrijednost uzorka urina koji se koristi u doping kontroli,
-primjeri zabranjenih metoda su kateterizacija, zanjena urina ili mijesanje urina…
Doping kontrola se moze provesti na antjecanju ili izvan natjecanja bez bilo kakve predhodne najave sportasu koji se testira. Izbjegavanje doping kontrole ili odbijanje dobrovoljnog testiranja ima isti rezultat kao da je sportas bio pozitivan na testu, sto povlaci odgovarajucu kaznu.
3.Alkohol
Uzivanje alkohola je u vecini zemalja uobicajno i sastavni je dio kulture i obicaja. Alkohol postupno ostecuje organizam i istovremeno se razvija ovisnost o alkoholu. Alkoholizam je hronicna, cesto progresivna bolest koja moze biti kobna, ukljucuje okupiranosz alkoholom i odsutnost kontrole unosa alkohola u organizam uprkos mogucim opasnim bolestima, poslovnim, obiteljskim i financijskim posljedicama. Prekomjerno konzumiranje alkohola uzrokuje:oboljenje jetre, kardiovaskularne probleme, bolesti probavnog sistema, pojavu secerne bolesti i upalu gusterace, prirodjene malformacije novorodjencadi, neuroloske komplikacije.
4.Pusenje
Uzivanje duhanskog dima iz cigareta, cigara, lula ili pasivnim pusenjem uzrokuje brojne promjene u organizmu kao prvo do nikotinske ovisnosti, a potom i do razvoja sirokog spektra bolesti. Nikotinska ovisnost oznacava fizicku i psihicku potrebu za duhanski dimom i njegovim sastojcima. Znaci nikotinske ovisnosti su: jedan ili vise neuspjelih pokusaja odvikavanja od pusenja,neugodni simptomi pri nedostatku cigarete, pusenje uprkos prisutnim zdravstvenim problemima, prekidanje solcijalnih i sportskih aktivnosti i kontakta zbog nemogucnosti pusenja u odredjenim situacijama. Navika pusenja se obicno stvara u pubertetu , gdje je ujedni vidljiva potreba aktivnog preventivnog djelovanja. Negativni ucinci pusenja na zdravle covjeka: uzrok 87% slucajeva karcinoma pluca, povecani rizik od kardiovaskularnih oboljenja, umanjuje funkcionalne sposobnosti kako obicnih ljudi tako i sportasa, osjetila kao sto su ukus i miris jako su oslabljeni kod pusaca. Na djelatnicima u sportu lezi odgovornost da vlastitim primjerom ukazu na stetnost pusenja i alkohola, te ne toleriraju mogucnost da njihovi sportasi postanu ovisnici o alkoholu i nikotinu.
| |||