Razlika između izmjena na stranici "John William Strutt Rayleigh"

nema sažetka izmjene
m (robot dodaje {{Greške}})
*'''Rayleighijev kriterij za rezoluciju''' ([[litografija]]): kriterij razlučivanja dvaju izvora svjetlosti iz [[ogib]]ne slike; izvore je moguće razlučiti ako centralni maksimum ogibne slike jednoga izvora pada u prvi minimum ogibne slike drugoga izvora. Primjenjuje se za preparate koji sami svijetle, npr. u [[astronomija|astronomskim]] [[teleskop]]ima, jer [[Zvijezda|zvijezde]] svijetle, te u [[mikroskop]]iji za [[Fluorescencija|fluorescentne]] preparate. Zato je najzgodniji model ogiba na okrugloj pukotini, jer se leća objektiva može predstaviti kao okrugla pukotina. Zrake koje izlaze iz točkastog izvora okreću se na pukotini te na zastoru stvaraju [[Ogib|difrakcijsku]] sliku. Maksimumi su predstavljeni koncentričnim [[kružnica]]ma, a najveći intanzitet ima nulti maksimum. Prvi minimum je udaljen za 1,22 l/D (l - valna duljina upadne svjetlosti, D - promjer pukotine ([[Leća (optika)|leće]])).
*'''Rayleighova razdioba''': kod dubokog iščezavanja [[Radio talasi|radio signala]], kada su uvjeti nepovoljni i na prijemnu [[Antena|antenu]] zbog višestrukih refleksija dolazi više zraka približno iste [[Amplituda|amplitude]], a slučajne faze ([[Urbanizacija|urbana sredina]]).
*'''Rayleigh-Jeansov zakon zračenja''': opisuje ovisnost intenziteta [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnoga zračenja]] [[Crno tijelo|crnoga tijela]] o [[valnatalasna duljinadužina|valnojtalsnoj duljinidužini]] [[ToplinskoToplotno zračenje|zračenja]], na određenoj [[temperatura|temperaturi]], u okviru klasične elektrodinamike.
*'''Rayleighov broj r''': kada je r < ili = 1, [[fluid]] prenosi toplinu vođenjem ([[Kondukcija topline|kondukcija]]), dok za r > 1 fluid prenosi toplinu strujanjem ([[konvekcija]]), tj. počinje kruženje.
*'''Rayleigh – Ritzova metoda''' se temelji na traženju minimuma totalnog potencijala sustava, pri čemu se pomaci sustava ([[konstrukcije]]), koji moraju zadovoljiti zadane rubne uvjete, pretpostavljaju u obliku redova sastavljenih od umnožaka [[Funkcija (matematika)|funkcija]], najčešće [[Algebra|algebarskih]] ili [[Trigonometrija|trigonometrijskih]], i nepoznatih parametara koji se određuju iz uvjetauslova o minimumu ukupnog potencijala sustavasistema. Koristi se za [[beton]]ske konstrukcije, ukoliko je omjerodnos stranica pravokutnepravougaone ploče veći od 2, tada ploču zamjenjujemo grednim nosačem u smjeru kraćeg raspona, pretpostavljajući kako se opterećenje prenosi u smjeru kraćeg raspona.
*'''Rayleigh–Taylorova nestabilnost''': kod Rayleigh–Taylorove nestabilnosti, udaljenost penetracije mjehurića teškog [[fluid]]a u laki fluid je funkcija od ubrzanja na vremenskoj skali: Agt<sup>2</sup> (gdje je ''g'' [[Gravitacija|gravitaciono]] ubrzanja, a ''t'' je [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]]).
*'''Rayleighovi površinski talasi''': oni su primjer istodobneistovremene pojave longitudinalnih i transverzalnih [[talas]]vaa, a mogu se naći i u krutinama. Ovdje je također karakteristično da čestice opisuju eliptične putanje, međutim čestice na površini se kreću u jednom smjeru dok se čestice na dubini od 1/5 valne duljine kreću u drugom, u smjeru obrunutom od smjera širenja [[Seizmički talas|seimičkog talasa]].
*Prvi naučnik koji je proučavao [[kavitacija|kavitaciju]]
 
{{stub-nobel}}
{{Commonscat|John William Strutt, 3rd Baron Rayleigh}}
== Reference ==
 
<references/>
{{Nobelova nagrada za fiziku‎}}
[[Kategorija:Britanski fizičari|Strutt Rayleigh,John William]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku|Strutt Rayleigh,John William]]