Razlika između verzija stranice "John William Strutt Rayleigh"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot dodaje {{Greške}} |
No edit summary |
||
Red 32:
*'''Rayleighijev kriterij za rezoluciju''' ([[litografija]]): kriterij razlučivanja dvaju izvora svjetlosti iz [[ogib]]ne slike; izvore je moguće razlučiti ako centralni maksimum ogibne slike jednoga izvora pada u prvi minimum ogibne slike drugoga izvora. Primjenjuje se za preparate koji sami svijetle, npr. u [[astronomija|astronomskim]] [[teleskop]]ima, jer [[Zvijezda|zvijezde]] svijetle, te u [[mikroskop]]iji za [[Fluorescencija|fluorescentne]] preparate. Zato je najzgodniji model ogiba na okrugloj pukotini, jer se leća objektiva može predstaviti kao okrugla pukotina. Zrake koje izlaze iz točkastog izvora okreću se na pukotini te na zastoru stvaraju [[Ogib|difrakcijsku]] sliku. Maksimumi su predstavljeni koncentričnim [[kružnica]]ma, a najveći intanzitet ima nulti maksimum. Prvi minimum je udaljen za 1,22 l/D (l - valna duljina upadne svjetlosti, D - promjer pukotine ([[Leća (optika)|leće]])).
*'''Rayleighova razdioba''': kod dubokog iščezavanja [[Radio talasi|radio signala]], kada su uvjeti nepovoljni i na prijemnu [[Antena|antenu]] zbog višestrukih refleksija dolazi više zraka približno iste [[Amplituda|amplitude]], a slučajne faze ([[Urbanizacija|urbana sredina]]).
*'''Rayleigh-Jeansov zakon zračenja''': opisuje ovisnost intenziteta [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnoga zračenja]] [[Crno tijelo|crnoga tijela]] o [[
*'''Rayleighov broj r''': kada je r < ili = 1, [[fluid]] prenosi toplinu vođenjem ([[Kondukcija topline|kondukcija]]), dok za r > 1 fluid prenosi toplinu strujanjem ([[konvekcija]]), tj. počinje kruženje.
*'''Rayleigh – Ritzova metoda''' se temelji na traženju minimuma totalnog potencijala sustava, pri čemu se pomaci sustava ([[konstrukcije]]), koji moraju zadovoljiti zadane rubne uvjete, pretpostavljaju u obliku redova sastavljenih od umnožaka [[Funkcija (matematika)|funkcija]], najčešće [[Algebra|algebarskih]] ili [[Trigonometrija|trigonometrijskih]], i nepoznatih parametara koji se određuju iz
*'''Rayleigh–Taylorova nestabilnost''': kod Rayleigh–Taylorove nestabilnosti, udaljenost penetracije mjehurića teškog [[fluid]]a u laki fluid je funkcija od ubrzanja na vremenskoj skali: Agt<sup>2</sup> (gdje je ''g'' [[Gravitacija|gravitaciono]] ubrzanja, a ''t'' je [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]]).
*'''Rayleighovi površinski talasi''': oni su primjer
*Prvi naučnik koji je proučavao [[kavitacija|kavitaciju]]
{{stub-nobel}}
{{Commonscat|John William Strutt, 3rd Baron Rayleigh}}
== Reference ==
<references/>
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
[[Kategorija:Britanski fizičari|Strutt Rayleigh,John William]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku|Strutt Rayleigh,John William]]
|