Razlika između verzija stranice "Rječnik"

Uklonjeno 120 bajtova ,  prije 11 godina
m
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m KWiki je premjestio stranicu Riječnik na Rječnik preko preusmjeravanja bez ostavljanja preusmjeravanja: "Riječnik" je pogrešno. Uporedi: "riječ - rječnik", "vijest - vjesnik". ;) Kraćenje dugog glasa "jat".
mNo edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Latin dictionary.jpg|thumb|190px|RiječnikRječnik]]
'''RiječnikRječnik''', leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom. U osnovi se razlikuju jezični riječnicirječnici i predmetni riječnicirječnici kao što su [[enciklopedija]] i [[leksikon]]. Jezični riječnikrječnik se prvotno bavi jezikom, odnosno leksičkim jedinicama jezika i svim njihovim jezičnim osobinama. Nerijetko nastoji, barem implicitno, odgovoriti na potrebu utvrđivanja leksičke norme danoga jezika. Proučavanjem riječnikarječnika, kao i vještinom sastavljanja riječnikarječnika (prikupljanje, opis i prezentiranje građe) bavi se [[leksikografija]].
 
=== RiječničkaRječnička struktura ===
RiječničkaRječnička struktura dijeli se na riječničkurječničku makrostrukturu i mikrostrukturu. RiječničkaRječnička makrostruktura sastoji se od popisa ili izbora natuknica ili [[lema]] u riječnikurječniku kojeg nazivamo [[abecedarij]]. RiječničkaRječnička mikrostruktura sastoji se od natukničkog članka i natuknice ili leme. Natuknički članak sadržava gramatičke podatke o riječi, stilske odrednice ili oznake, podatke o etimologiji ili porijeklu riječi, definiciju, frazeološke, kolokacijske, te sintagmatske konstrukcije.
 
=== Kratka historija ===
 
[[Babilon]]ci su napisali prvi riječnikrječnik u 6. vijek p.n.e. Prvi [[EuropaEvropa|europskievropski]] riječnicirječnici bili su dvojezični. Prvi engleski riječnikrječnik napisao je [[Robert Cawdrey]] 1604. godine, a zvao se ''A Table Alphabeticall''. U Hrvatskoj je prvi riječnikrječnik napisan 1595. godine, a napisao ga je [[Faust Vrančić]] (''RiječnikRječnik pet najplemenitijih europskih jezika - latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga''). Abecedni poredak riječi rijetko se koristio do 18. stoljeća. Pojmovi su pisani prema različitim pravilima. Npr. jedan dio riječnikarječnika bio je vezan za biljke, jedan samo za životinje.
 
=== Vrste riječnikarječnika ===
 
Jezični riječnicirječnici dijele se u različite kategorije prema različitim kriterijima. Prva dimenzija po kojoj se različiti riječnicirječnici mogu razgraničiti odnosi se na broj jezika koji se predstavlja u riječnicimarječnicima, pa se razlikuju ''jednojezični'', ''dvojezični'' i ''višejezični riječnicirječnici''. [[Jednojezični riječnicirječnici]] (kako jezični tako i predmetni) donose, u načelu, tumačenja na istom onom jeziku na kojem su naslovne riječi jezika (natuknice). Natuknički članak u jednojezičnom riječnikurječniku može sadržavati sljedeće podatke: natuknicu (koja sadrži podatke o pravilnom pisanju), izgovor, gramatičke podatke, definiciju, etimologiju, primjere upotrebe, te [[sinonim]]e i [[antonim]]e. [[Dvojezični riječnicirječnici]] donose tumečenja na dva jezika. Uobičajen cilj dvojezičnog riječnikarječnika je za učenje stranog jezika, a obavezno treba uključiti natuknicu, izgovor, gramatičku klasifikaciju, ekvivalente na drugom jeziku, te primjere upotrebe izraza na prvom i drugom jeziku. Dvojezični riječnicirječnici su prethodili jednojezičnim riječnicimarječnicima. [[Višejezični riječnicirječnici]] donose tumačenja na više od dva jezika.
 
U drugoj podjeli s obzirom na pokrivenost riječničkogrječničkog blaga u riječnikurječniku razlikuju se ''opći'', ''predmetni'' (leksikon i enciklopedija), ''strukovnistručni'' ili ''terminološki'', te ''specijalni riječnicirječnici''. Opći riječnicirječnici teže sveobuhvatnomu prikazu ukupnosti leksika određenog jezika, dok se strukovni ili terminološki riječnicirječnici ograničavaju na neko uže područje ili struku, odnosno sadržavaju popis strukovnih termina (npr. riječnikrječnik prava, građevinarstva, računalstva, medicine, prometa, i tako dalje). Predmetni riječnicirječnici opisuju pojmove i stvari. Specijalni riječnicirječnici obrađuju specijalno područje jezika, kao što su [[dijalekt]]i, [[frazem]]i, [[kolokacij]]e, itd.
 
RiječniciRječnici se s obzirom na opseg i na veličinu dijele na ''opširne'', ''sažete'' i ''džepne riječnikerječnike'', dok se prema mediju dijele na ''tiskane'', ''elektroničke'' i ''online riječnikerječnike''. S obzirom na [[znanje]] i vještine korisnika razlikuju se riječnicirječnici namijenjeni djeci, pismenim odraslima, djeci školske dobi, maloj djeci, te onima koji uče [[jezik]]. Prema opreci razlikuju se ''povijesnihistorijski'' ili ''sinkronijskisinhronijski'' i ''suvremenisavremeni'' ili ''dijakronijski riječnicirječnici''. Historijski ili sinhronijski riječnicirječnici opisuju stanje leksika određenog jezika u nekom kraćem razdobljuperiodu, dok suvremenisavremeni ili dijahronijski riječnicirječnici prikazuju razvoj leksika određenog jezika kroz [[vrijeme]].
 
RiječniciRječnici se mogu podijeliti i prema organizacijskom načelu pri čemu razlikujemo ''abecedne'', ''konceptualne'' ili ''tematske'', ''odostražne'' ili ''invrezne'', te ''čestotne'' ili ''frekvencijske riječnikerječnike''. Abecedni riječnicirječnici razvrstavaju građu prema redoslijedu početnih slova. Konceptualni ili [[tematski riječnicirječnici]] razvrstavaju riječi prema određenim pojmovnim, značenjskim, asocijativnim kriterijima (ovamo kao podvrsta pripadaju i riječnicirječnici sinonima, antonima, analoški i sl. riječnicirječnici). Odostražni ili [[inverzni riječnicirječnici]] razvrstavaju riječi prema njihovim dočecima, a važni su za proučavanje sufiksalne derivacije, itd. Čestotni ili [[frekvencijski riječnicirječnici]] razvrstavaju riječi s obzirom na učestalost ili frekvenciju njihova pojavljivanja u određenom računalnom korpusu. Iznimno su korisni pri sastavljanju funkcionalnih jezičnih udžbenika, sastavljanju abecedarija za riječnikerječnike, itd.
 
== Ostalo ==
 
U novije vrijeme sastavljaju se riječnicirječnici koji su isključivo deskriptivni (oni koji opisuju) te koji obuhvaćaju različite stilove i žanrove, a ujedno su i računalno pretraživi. Deskriptivni riječnicirječnici prikupljaju riječničkorječničko blago nekog jezika koji je doista u upotrebi, ili je bilo u upotrebi, suzdržavajući se pritom od vrijednosnih kvalifikacija. Današnji riječnicirječnici teže iscrpnosti, vjerodostojnosti, točnostitačnosti, objektivnosti te nastoje pružiti korisniku informaciju do koje žele doći. Stari riječnicirječnici bili su perspkriptivni (oni koji propisuju), te su ih karakterizirali idiosinkratičnost, subjektivnost i individualnost. Perskriptivni riječnicirječnici propisuju koje se riječi trebaju smatrati standardnima, ispravnima, pripustivima u birane književne tekstove ili govor javne komunikacije.
 
== Povezani članci ==
* [[abecedno redanje]]
* [[enciklopedija]]
* [[enciklopedijski riječnikrječnik]]
* [[enciklopedika]]
* [[enciklopedistika]] → enciklopedika
* [[Bosanski riječnicirječnici]]
* [[indeks]] → kazalo
* [[kazalo]]
Red 42:
* ''Zgusta, L. (1991). Priručnik leksikografije'' (preveo D. Šipka), Svjetlost.
 
=== VanjskeVanjski poveznicelinkovi ===
{{Commonscat|Dictionaries}}
* [http://hjp.srce.hr/ Hrvatski jezični portal]
 
|
|
<!-- interwiki -->
 
73.705

izmjena