Razlika između izmjena na stranici "Dimitrije Sergejevski"

==Naučni rad==
 
Dimitrije Sergejevski imao je dva vremenska razdoblja u svom naučnom radu. Prvi je onaj između dva svjetska rata, a drugi poslije [[1945]]. godine.
==1914-45.==
:Sergejevski u prvom vremenskom razdoblju vrši istraživanja, obilazeći pojedine krajeve Bosne i Hercegovine. Sakupljao je u prvom redu [[epigrafija|epigrafsku građu]] i druge kamene spomenike iz rimskog doba. Usput je registrirao i opisivao pojedine arheološke lokalitete. Tako je on u toku vremena postao izvrstan poznavalac epigrafske građe i antičke topografije. Otkrio je brojne spomenike autohtonog delmatskog stanovništva, a to su između ostalog reljefi [[Dijana|Dijane]] i [[Silvan|Silvana]] iz Opačića i Suhača, hrama Mitre u [[Jajce|Jajcu]], te značajnog grobnog spomenika tzv. cipusa iz [[Breza|Breze]] sa očuvanim imenom princepsa Desitijata, koje je glasilo F. Valens Varronis f/ilius. U nizu objavljenih radova o epigrafskim spomenicima prvenstveno u [[Glasnik Zemaljskog Muzeja|Glasniku Zemaljskog Muzeja]] (GZM) i [[Spomenik Srpske Akademije Nauka|Spomeniku Srpske Akademije Nauka]] (Spomenik), Sergejevski se posebno zanima za uticaj likovnih shvaćanja i običaja autohtonog stanovništva na ikonografiju rimskih spomenika iz [[Zenica|Zenice]] i okolnog područja. Pored ovoga bitan je njegov rad na nadgrobnim spomenicima u blizini rijeke [[Drina|Drine]], u kojem iznosi prva zapažanja o njihovim tipovima i uticaju [[Panonija|Panonije]] na te spomenike.
:Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naučni rad Sergejevskog također je zavidan, a ističe se nizom priloga. Od svega toga je bitno preusmjerenje na proučavanje starokršćanske arheologije. Tako je objavio rezultate nekoliko arheoloških iskopavanja kasnoantičkih bazilika, poput one u Klobuku, Mokrom, Nerezima i Dolcu, kao i dva reviziona priloga o Dabravini i Brezi. Na žalost, ova proučavanja nije uspio dovršiti jednim sintetičkim djelom, kako je to on sam najavljivao. Pored ovoga naučno zanimanje nije stalo na prethodnom, nego je on prešao na proučavanje rimskih cesta u sjevernoj Bosni, a na temelju epigrafske građe sa tog područja napisao je i nešto o organizaciji [[antičko rudarstvo|rudarstva]]. Dao je značajan doprinos proučavanju japodksih urni, kao i srednjovjekovnih stećaka, od koga potiče osnovna podjela [[oblici stećaka|stećaka]] na ležeće i stojeće.
==Od 1945.==
:Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naučni rad Sergejevskog također je zavidan, a ističe se nizom priloga. Od svega toga je bitno preusmjerenje na proučavanje starokršćanske arheologije. Tako je objavio rezultate nekoliko arheoloških iskopavanja kasnoantičkih bazilika, poput one u Klobuku, Mokrom, Nerezima i Dolcu, kao i dva reviziona priloga o Dabravini i Brezi. Na žalost, ova proučavanja nije uspio dovršiti jednim sintetičkim djelom, kako je to on sam najavljivao. Pored ovoga naučno zanimanje nije stalo na prethodnom, nego je on prešao na proučavanje rimskih cesta u sjevernoj Bosni, a na temelju epigrafske građe sa tog područja napisao je i nešto o organizaciji [[antičko rudarstvo|rudarstva]]. Dao je značajan doprinos proučavanju japodksih urni, kao i srednjovjekovnih stećaka, od koga potiče osnovna podjela [[oblici stećaka|stećaka]] na ležeće i stojeće.
 
==Značajni radovi==