Razlika između verzija stranice "Emir Kusturica"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Dodata informacija o privatnom zivotu, kao i dve reference za tu informaciju
ponavlja se priča o kršenju već ima u nastavku teksta
Red 37:
 
Naredni film, ''[[Underground]]'' 1995. godine, donio je Emiru Kusturici drugu [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na Filmskom festivalu u [[Cannes]]u. 1998. godine snima film ''[[Bela mačka, crni mačor]]'' za kojeg dobija [[Srebrni lav|Srebrnog lava]] na festivalu u Veneciji. U filmu ''[[Udovica iz Saint-Pierra]]'' 2000. godine, u režiji [[Patrice Leconte]], Kusturica, se pojavljuje kao glumac. Premda izgovara svega nekoliko rečenica, njegova pojava u filmu je monumentalna i Kusturica je pored [[Juliette Binoche]] jedan od najupečatljivijih karaktera koji vode radnju filma. Svoju prvu filmsku ulogu Kusturica je imao u filmu [[Valter brani Sarajevo (film)|Valter brani Sarajevo]] <ref>[http://www.imdb.de/name/nm0001437/ Emir Kusturica na The internet movie database] {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}}
</ref> iz 1972. godine. Za film ''[[Priče super osmice]]'' 2001. godine na [[Festival dokumentarnog filma u Sankt petersburgu|Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma]] u [[Sankt Petersburg]]u, dobio je glavnu nagradu - [[Zlatni kentaur]]. 2002. godine Emir Kusturica se pojavljuje u filmu ''[[Dobri lopov]]'' režisera [[Neil Jordan]]a. Emir glumi gitaristu koji neprestano svira 'rifove' [[Jimi Hendrix|Jimija Hendrixa]]. 2004. godine završava film ''[[Život je čudo]]'', čiji je radni naslov bio "Gladno srce”. Ova ratna drama, čiji scenario, osim Kusturice, potpisuje i [[Ranko Božić]], opisuje predvečerje ratnih sukoba u Bosni 1992. godine. Za ovaj je film Kusturica dobio nagradu francuske filmske akademije [[César]] za najbolji film snimljen u [[EU]] 2005. godine. 2005. godine Emir Kusturica snima dugometražni dokumentarni film o nogometašu [[Diego Maradona|Diegu Armandu Maradoni]] [[Maradona by Kusturica]]. Prva klapa ovog filma pala je 18. marta, u [[Buenos Aires]]u, snimanjem scena na porodičnoj proslavi rođendana Maradonine kćerke. Za snimanje filma koristio se i dokumentarni materijal. Osnovna ideja je da se osvjetli neostvarena Maradonina želja o porodičnoj harmoniji. Film se snimao u [[Napulj]]u, [[Barcelona|Barceloni]], na [[Kuba|Kubi]] i drugim lokacijama. U februaru 2006. godine Emir Kusturica snimio je osmi po redu dugometražni igrani filma, čiji je radni naziv [[Zavjet]]. Film je sniman u Srbiji, a scenario, uz Kusturicu je radio i Ranko Božić. 26. juna 2007. godine u pariškoj operi Bastille izvodi se prvi put njegova punk-opera pod nazivom [[Le Temps des Gitans]], po motivima filma ''Dom za vešanje''. <ref>[http://diepresse.com/home/kultur/news/308873/index.do?from=suche.intern.portal Članak u Die Presse o punk-operi Le Temps des Gitans] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> 2009. godine Kusturica planira snimanje dokumentarnog filma [[Seven Friends of Pancho Villa and the Woman with Six Fingers]], sa [[Johnny Depp]]om u glavnoj ulozi. Film bi trebao biti gotov 2011. godine. Kusturica namjerava 2009. godine izdati autobiografsku knjigu, pod dvosmislenoimn naslovom ''Ja o meni'' ''(Jao meni)''. <ref>[http://www.globus.com.hr/Clanak.aspx?BrojID=307&ClanakID=8519&Stranica=1#8176 Intervju Emira Kusturice hrvatskom tjedniku Globus 12. augusta 2009. godine] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}</ref> Kusturičini filmovi se sadržajno razlikuju od perioda iz kog dolaze, tako da od filmova koji se tematski kreću u kritičkoj obradi jugoslovenskog društva i prošlosti, do filmova sa obiljem fantazije komicnih detalja, gotovo preuzetih iz stripova, dokumentarnih filmova o sportu i muzici. Svoju umjetničku autonomiju, koristi u potpunosti, te zahvaljući uspjehu svojih filmova u Evropi i Americi, granice njegovog rada su neograničene. Povezanost sa Balkanom, mada kritički, ostaje u svim filmovima, kao nit vodilja, koja zbog raznolikosti Balkana ne nailazi na prihvatljivost u svim državama bivše Jugoslavije.
Đurđevdana 2005. Kusturica je kršten u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao Nemanja Kusturica u [[Manastir Savina|manastiru Savina]], u blizini [[Herceg Novi|Herceg Novog]]. <ref name="pionirovglasnik">[http://www.pionirovglasnik.com/index.php?category=39&content=315 Article about Kusturica's religion on pionirovglasnik.com]</ref><ref>[http://hem.passagen.se/hambarine/Vijesti/23072005Kusturica.htm News of Kusturica's baptism on passagen.se]</ref>
2005. godine Emir Kusturica snima dugometražni dokumentarni film o nogometašu [[Diego Maradona|Diegu Armandu Maradoni]] [[Maradona by Kusturica]]. Prva klapa ovog filma pala je 18. marta, u [[Buenos Aires]]u, snimanjem scena na porodičnoj proslavi rođendana Maradonine kćerke. Za snimanje filma koristio se i dokumentarni materijal. Osnovna ideja je da se osvjetli neostvarena Maradonina želja o porodičnoj harmoniji. Film se snimao u [[Napulj]]u, [[Barcelona|Barceloni]], na [[Kuba|Kubi]] i drugim lokacijama. U februaru 2006. godine Emir Kusturica snimio je osmi po redu dugometražni igrani filma, čiji je radni naziv [[Zavjet]]. Film je sniman u Srbiji, a scenario, uz Kusturicu je radio i Ranko Božić. 26. juna 2007. godine u pariškoj operi Bastille izvodi se prvi put njegova punk-opera pod nazivom [[Le Temps des Gitans]], po motivima filma ''Dom za vešanje''. <ref>[http://diepresse.com/home/kultur/news/308873/index.do?from=suche.intern.portal Članak u Die Presse o punk-operi Le Temps des Gitans] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> 2009. godine Kusturica planira snimanje dokumentarnog filma [[Seven Friends of Pancho Villa and the Woman with Six Fingers]], sa [[Johnny Depp]]om u glavnoj ulozi. Film bi trebao biti gotov 2011. godine. Kusturica namjerava 2009. godine izdati autobiografsku knjigu, pod dvosmislenoimn naslovom ''Ja o meni'' ''(Jao meni)''. <ref>[http://www.globus.com.hr/Clanak.aspx?BrojID=307&ClanakID=8519&Stranica=1#8176 Intervju Emira Kusturice hrvatskom tjedniku Globus 12. augusta 2009. godine] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}</ref> Kusturičini filmovi se sadržajno razlikuju od perioda iz kog dolaze, tako da od filmova koji se tematski kreću u kritičkoj obradi jugoslovenskog društva i prošlosti, do filmova sa obiljem fantazije komicnih detalja, gotovo preuzetih iz stripova, dokumentarnih filmova o sportu i muzici. Svoju umjetničku autonomiju, koristi u potpunosti, te zahvaljući uspjehu svojih filmova u Evropi i Americi, granice njegovog rada su neograničene. Povezanost sa Balkanom, mada kritički, ostaje u svim filmovima, kao nit vodilja, koja zbog raznolikosti Balkana ne nailazi na prihvatljivost u svim državama bivše Jugoslavije.
 
==Festivali==