Razlika između verzija stranice "Gerardus Mercator"

:''Za poseban članak o matematičaru istog prezimena vidi [[Nicholas Mercator]].''

 

'''Gerardus Mercator''' ([[Rupelmonde]], [[5. mart]] [[1512]]. – [[Duisburg]], [[2. decembar]] [[1594]].), [[kartograf]] iz [[Francuska|Francuske]] i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Rođen je u [[Rupelmonde]]u u [[grofovija Flandrija|grofoviji Flandriji]] kao dijete roditelja koji su poticali iz [[Gangelt]]a u [[kneževina Jürlich|kneževini Jülich]]. U [[Duisburg]]u je živio od [[1552]]. godine. Ostao je zapamćen po [[kartografska projekcija|kartografskoj projekciji]] korištenoj u izradi [[karta svijeta|karte svijeta]] koja je prema njemu nazvana [[Mercatorova projekcija|Mercatorovom projekcijom]].

 

Mercator je rođen kao '''Gheert Cremer''' (ili Gerard de Cremere) u flamanskom gradu [[Rupelmonde]]u. "Mercator" je [[latinizacija|latinizirani]] oblik njegova imena, a u prijevodu znači "trgovac". Obrazovanje je stekao u [['s-Hertogenbosch]]u kod slavnog humanista [[Macropedius]]a, te na [[Univerzitet u Leuvenu|Univerzitetu u Leuvenu]]. Usprkos tome što je postao slavan kao kartograf, Mercatorov glavni izvor prihoda dolazio je od izrade matematičkih instrumenata. Nakon povratka u Leuven radio je s [[Gemma Frisius|Gemmom Frisiusom]] i [[Gaspar Myrica|Gasparom Myricom]]. Od [[1535]]. do [[1536]]. zajedno su radili na konstrukciji terestričkog [[globus]]a. Mercator u projektu nije prvenstveno sudjelovao kao [[kartograf]], već kao vrlo vješt graver mjedenih ploča. Mercatorovo samostalno izrađivanje karata započelo je tek kad je [[1537]]. napravio kartu [[Palestina|Palestine]] nakon čega je napravio još jednu kartu svijeta ([[1538]]) i kartu Flandrije ([[1540]]). Tokom tog razdoblja naučio je [[kurziv]]no pisanje jer se ono pokazalo najprikladnijim tipom pisma za bakropis na kartama. Mercator je napisao prvu instrukcijsku knjigu za kurziv izdatu u sjevernoj [[Evropa|Evropi]].

 

Mercator je optužen za [[hereza|herezu]] [[1544]]. godine zbog svojih simpatija prema [[protestantizam|protestantskom]] vjerovanju i sumnjama zbog njegovih učestalih putovanja. U zatvoru je proveo sedam mjeseci prije nego je optužba odbačena vjerojatno zbog intervencije univerzitetskih vlasti.<ref>[http://www.britannica.com/bps/topic/375626/Gerardus-Mercator "Gerardus Mercator", ''Britannica Online Encyclopedia'']. Preuzeto 25. januara 2008.</ref>

 

Godine [[1552]]. preselio se u [[Duisburg]], jedan od većih gradova u [[Njemačka|njemačkoj]] [[kneževina Kleve|kneževini Kleve]]. Ondje je otvorio kartografsku radionicu u kojoj je [[1554]]. dovršio kartu Evrope u šest ploča. Istovremeno je radio kao gradski geodet. Njegovi motivi za odlazak u Duisburg nisu jasni. Moguće je da je Mercator napustio Nizozemsku zbog vjerskih razloga ili zbog toga što je informiran o planovima o osnivanju sveučilišta. Mercator je poučavao [[matematika|matematiku]] na akademskoj školi u Duisburgu. Nakon stvaranja nekoliko karata imenovan je [[1564]]. dvorskim kozmografom na dvoru [[Wilhelm, vojvoda od Jülich-Cleves-Berga|Wilhelma, vojvode od Jülich-Kleve-Berga]]. Mercator je konstruirao novu [[nautička karta|kartu]] i prvi put je uporabio [[1569]]. godine. Ova je karta imala paralelne linije geografske dužine kako bi olakšala navigaciju morem, jer se smjer prema kompasu označavao ravnim linijama.

 

Mercator je riječ [[atlas (kartografija)|atlas]] iskoristio za označavanje zbirke karata, te potaknuo [[Abraham Ortelius|Abrahama Orteliusa]] da sastavi prvi moderni atlas svijeta ''[[Theatrum Orbis Terrarum]]'' iz [[1570]]. godine. Mercator je svoj atlas sačinio u mnogo dijelova od kojih je prvi objavljen [[1578]]. a sastojao se od ispravljenih verzija [[Klaudije Ptolomej|Ptolomejevih]] karata (iako je načinio brojne nove pogreške). Karte [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Holandija|Holandije]] dodate su [[1585]]. a [[Balkan]]a i [[Grčka|Grčke]] [[1588]]. dok je sljedeće karte izdao [[1595]]. nakon njegove smrti njegov sin [[Rumold Mercator]].