Razlika između verzija stranice "Richard Wagner"

Genijalno nadaren muzičar i uz to darovit pjesnik, Wagner je sve tekstove svojih muzičkih drama spjevao imajući pred očima njihovu muzičko-scensku realizaciju. Evolucija Wagnerovih umjetničkih ideja i stvaralačkih principa, izražena u njegovoj muzičkoj dramaturgiji i formulirana u mnogobrojnim spisima, pismima i autobiografiji, na svojevrstan način odražava raznorodna strujanja njegovog vremena. Isprva pristaša ideja [[Jean Jacques Rousseau|J. J. Rousseaua]], pa [[Johann Gottfried Herder|Herdera]], Proudhona, mladohegelovaca i revolucije 1848., Wagner se oko 1850. godine priklanja [[Ludwig Feuerbach|Feuerbachovoj]] idealističkoj filozofiji, a zatim potpada pod uticaj [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaurovog]] pesimizma, da bi na kraju završio u parsifalskoj religioznoj mistici. Jedno vrijeme prijateljevao je i s Nietzscheom. Preminuo je u Veneciji [[1883]]. godine. Hitler je bio ljubitelj Wagnerove muzike (zbog njemačkih mitova koje obrađuje u svojim djelima, nrp. [[Prsten Niebelunga]]) pa je ona bila neka vrsta službene muzike u Trećem Reichu i muzička preteča nacionalsocijalizma. Iz tog razloga i dan danas u [[Izrael]]u su zabranjena izvođenja njegovih djela<ref>[http://www.zeek.net/music_0405.shtml Wagner in Israel]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1982/11/10/world/israeli-ban-on-strauss-lifted-but-wagner-is-still-prohibited.html Israeli Ban on Strauss Lifted But Wagner Is Still Prohibited]</ref>, iako se s vremena na vrijeme javljaju glasovi koji žele ukloniti tu zabranu.

 

== Reference ==

{{reference}}