Razlika između verzija stranice "Poštanska marka"

'''Poštanska marka''' je obično na komadu [[papir]]a utisnuta [[Novac|novčana]] protuvrijednost [[pošta]]nske [[Usluga|usluge]]. Poštanske marke izdaju pošte da bi označile naplaćene troškove za transport pisama, paketa, razglednica ili nekih drugih poštanskih pošiljki. Pošta označava sa žigom da je poštanska marka upotrebljena i na [[žig]]u se nalazi datum, naziv pošte, kao i ponekad vrijeme poništavanja marke. Marke su nazubljene radi lakšeg odvajanja iz [[blok]]a. Na poštanskoj marki nalazi se obično:

* naziv države koja je marku izdala,

Postoje izdanja koja na sebi nemaju sva svojstva. Tako npr. poštanske marke Velike Britanije na sebi ne nose naziv države.

== Historija ==

 

 

Prve ideje o uvođenju poštanskih marki u promet pripisuju se [[Slovenija|slovencu]] [[Lovrenc Košir|Lovrencu Koširu]], koji je 1835. godine predložio austrijskom ministarstvu trgovine, kao zamjenu sistema naplate poštarine od primaoca pošiljke, naplatu već od pošiljaoca. Time bi se omogućilo širenje pošte, kao i mogućnost slanja pošiljki i drugim ne tako bogatim staležima. Pošiljke bi se frankirale po uzoru na postojeće taksene marke. Prijedlog je od strane austrijskih službenika odbijen. U isto vrijeme sa istom idejom se bavio i [[James Chalmers]], koji je tri godine kasnije napravio prvi nacrt za poštansku marku. Ovaj predlog je prihvatio Sir [[Rowland Hill]], zadužen za reformu engleske pošte. 1. maja 1840. godine izlazi prva poštanska marka, nazvana ''one Penny black'', koja se pušta u opticaj 6. maja 1840. godine, mada postoji primjerak sa datumom 2. maja 1840. godine. Motiv je izabran od 1100 prijedloga, te se na marki nalazi portret kraljice [[Viktorija od Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]] na crnoj pozadini i u vrijednosti od jednog [[penni]]ja. Grafičku izradu obradio je [[Henry Corbald]]. U [[Evropa|Evropi]] uskoro izlaze marke i u drugim državama kao npr.:

 

=== Vodeni žig ===

Vodeni žig je vid zaštite poštanskih marki utiskivanjem žiga u papir. Radi se o specijalnom žigu, koji je na papiru otisnut u pravilnim oblicima i pravilnim razmacima. Vidljiv je pod [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim]] svjetlom, ali i pod normalnim osvijetljenjem. Slične žigove tiskaju se na novčanicama, kao zaštita od krivotvorenja. U filateliji je od posebitog značaja položaj i pravac vodenog žiga na marki. Tako se može razlikovati marka na kojoj je vodeni žig zaokrenut za 90° ili za 180°. Filatelistička vrijednost se može razlikovati od standardnog položaja. Motiv vodenog žiga je obično vezan sa simbolikom, tradicijom pošte i države izdavanja, te se mogu razlikovati kraljevske krune, historijski simboli, ime države, kao i jednostavna grafička rješenja biljaka i životinja.

=== Materijal (papir) ===

== Vrste poštanskih maraka ==

=== Redovne marke ===

 

'''Redovne marke''' služe u poštanskom prometu za naplatu poštanskih troškova. [[Tiraž]] im je obično visok, pa se može reći gotovo neograničen, kao i vrijeme u kojem se koriste. Izdaju se u vrijednostima poštanskih pošiljki kao i dodatnim vrijednostima koje omogućavaju kombiniranje za naplatu poštanske pristojbe. Grafički su nižeg kvaliteta i izdaju se velikim [[tabak|tabacima]] ili [[rola]]ma (trakama). Takođe se izdaju u [[karnet]]ima i mogu pri kupovini većih količina u nekim se poštama povoljnije kupiti. Danas neke pošte npr. austrijska, izdaje redovne marke u samoljepljivim rolama u količini od 100 komada, koje kvalitativno odudaraju od standarda i imaju za cilj uštedu na šalteru pri radu sa poštanskim pošiljkama.

 

=== Prigodne marke ===

'''Prigodne marke''' su izdanja povodom nekih godišnjica, sportskih događaja, [[rođendan]]a poznatih osoba, marke sa motivima [[flora|flore]] i [[fauna|faune]], automobila, itd. Vrijednost im je obično veća i [[tiraž]] im je ograničen. Kvalitativno imaju bolje grafičko rješenje i tiskane su na boljem papiru. Postoje prigodne marke u serijama, kao i pojedinačne prigodne marke. [[Nominalna vrijednost]] im je veća i neke ih pošte prodaju samo na pojedinim specijaliziranim šalterima. Ponekad im je ograničeno vrijeme prodaje, te se povlače iz prodaje, mada danas sve rjeđe.

 

=== Marke iz automata ===

Marke iz automata su obično samoljepljive marke na kojima je otiskana vrijednost naplaćene poštarine. Automatizacija procesa u sortiranju i frankiranju pošte dovela je do upotrebe automata za markiranje u nekim poštama. Praktično su sve vrijednosti moguće, jer se direktno na automatu utipkava vrijednost. Izdanja su obično jednostavna, pravokutnog oblika, na bijelom papiru, ponekad u boji i često sa grbom pošte na naličju. Osim toga naznačena je vrijednost, datum, kao i pošta izdavanja. U filateliji nisu posebno omiljeni tip, mada ih svi veći katalozi katalogiziraju. Kataloška vrijednost se određuje paušalno za svaki primjerak, te u zavisnosti od [[nominalna vrijednost|nominalne vrijednosti]], dodaje se vrijednost proporcionalna nominalnoj vrijednosti. U Evropi gotovo svaka veća državna pošta, koristi marke iz automata. Ponekad se može naći, npr. u izdanjima španske pošte posebna izdanja, koja sa specijalnim motivom obilježavaju neki datum. Ne treba ih mijenjati sa dodatnim [[vinjeta]]ma, naljepnicama za preporučene pošiljke.