Razlika između verzija stranice "Kavkaz (regija)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot dodaje: su:Kaukasus
m Lokalizacija (left,right,center,thumbnail,Image)
Red 1:
{{Drugo_značenje|naslov=Kavkaz|Kavkaz}}
[[Datoteka:Caucasus-political en.svg|thumbmini|rightdesno|250px|Geopolitička karta Kavkaza]]
'''Kavkaz''' ili '''Zakavkazje''' predstavlja zasebnu geografsku cjelinu, na granici između [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]].
Ovo područje je od davnina naseljeno, tako da ima dugu, ali i burnu historiju. U srednjem vijeku cijelo područje je bilo osvojeno od strane [[Arapi|Arapa]]. Potom je Kavkaz dugo vremena bilo na granici tri velika carstva [[Otomansko carstvo|Otomanskog]], [[Rusija|Ruskog]] i [[Perzija|Perzijskog]]. Zatim je cijelo područje Kavkaza 1918. godine ušlo u sastav [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]], prvo kao '''Transkavkaska Sovjetska Federativna Socijalitička Republika''', do 1936. godine, kada su formirane [[Armenija|Armenska]], [[Gruzija|Gruzijska]] i [[Azerbejdžan]]ska [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSR]]. Nakon raspada SSSR-a, cijeli region Kavkaza čine tri države:
Red 12:
 
== Geografija i reljef ==
[[Datoteka:Caucasus region 1994.jpg|thumbmini|rightdesno|200px|Reljefna karta Kavkaza]]
Kavkavski region kako mu i samo ime kaže, je dobio naziv po velikom planinskom masivu Kavkaza, koji čini oštru granicu na sjeveru. Sa istoka region zapljuskuju vode [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]],a sa zapada vode [[Crno more|Crnog mora]]. Prema jugu granicu čini tok rijeke [[Araks]] i planinski masiv [[Ararat]]a. Geografski se razlikuju [[Mali Kavkaz]] i [[Veliki Kavkaz]]. Cijelo područje predstavlja vrlo nepristupačan planinski kraj, zaravnjen mnogobrojnim visoravnima i dolinama. Najveći vrh je Elbrus sa 5642 metra nadmorske visine.
 
Red 31:
Kavkavski region je bogat [[nafta|naftom]] i prirodnim gasom, također se nalaze i rudnici soli, [[željezo|željezne rude]], [[bakar|bakra]], [[mangan]]a, [[cink]]a i [[volfram]]a.
Današnja industrija regiona se zasniva na izvozu nafte i gradnji kavkavskog naftovoda kroz [[Azerbejdžan]], [[Gruzija|Gruziju]] i [[Turska|Tursku]]. Glavne industrijske zone su smještene u [[Baku]]u i [[Tbilisi]]ju.
[[Datoteka:Baku pipelines.svg|thumbmini|rightdesno|200px|Kavkavski naftovod]]
Uz crnomorsku, odnosno gruzijsku obalu je razvijen turizam, sa mnogobrojnim ljetovalištima, pećinama i ljekovitim kupalištima, koja [[Gruzija|Gruziju]] čine turistički privlačnom destinacijom.
 
Red 38:
 
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Ethnic_Groups_In_Caucasus_Region_2009.jpg|thumbmini|rightdesno|200px|Etnička karta Kavkaza]]
Na Kavkazu živi vrlo mnogo naroda od kojih su najviše zastupljeni [[Armenci]], [[Gruzijci]] i [[Azerbejdžanci]]. Pored geografske bliskosti, ovi narodi ne pripadaju istim porodicama naroda, tako [[Gruzijci]] pripadaju kavkavskoj grupi naroda, [[Azerbejdžanci]] turskoj, dok su [[Armenci]] zasebna grupa. Pored njih tu žive [[Oseti]], [[Abkhazi]], [[Turci]], [[Iranci]], [[Rusi]], [[Grci]] i mnogi drugi mali narodi.
Gustoća naseljenosti je vrlo neujednačena i uglavnom slaba. Najnaseljenija područja su obale [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i [[Crno more|Crnog mora]], te Araratska nizina, gdje je klima umjerenija. Također gustoča naseljenosti je visoka u gradovima [[Erevan]]u, [[Tbilisi]]ju i [[Baku]]u. U drugim područjima je prosječna naseljenost svega 10 - 25 stanovnika po kvadratnom kilometru.