Verzija na dan 1 februar 2012 u 20:38 pogledaj izvor 89.164.186.176 (razgovor) Glagoli Po Predmetu Radnje ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 februar 2012 u 20:40 pogledaj izvor Hoo man (razgovor \| doprinosi) Urednici 98 edits m Poništene izmjene koje je napravio 89.164.186.176 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao ZéroBot Novija izmjena →
Red 2: == Glagolski vid (aspekt) == ~~Kiša n Pagu~~ Po trajanju glagolske radnje glagoli mogu biti: ~~Kiša ide otokom, popostaje. Dobro namoči vinograd, onda odšeta do mora, dugo pravi krugovi,~~ ~~zatim se vrati i poprska ovce. Zavuče se nekamo, u napušteni pastirski stan, odspava nekoliko minuta pa potrči grabavom cestom, diže prašinu.~~ * '''Nesvršeni''' (trajna radnja) - ''pisati'', ''pjevati'', ''raditi''; dijele se na 2 grupe: ~~Nitko joj ne prigovara.. Ni ribar što sjedi u čamcu usred zaljeva. Ne podiže pogled, ali pita, hočeš li ribicu?~~ - a) '''trajni''' (''durativni'') - označavaju (duže ili kraće) ''neprekidno'' vršenje radnje: ''gledati'', ''hodati'', ''raditi'' i dr. Ona, djevojčica kiša, zasrami se i prhne u maslinik. Onako bijedunjava, ali već sa znakovima ženstva, pokušava se popeti na staro stablo, a onda se rastuži. Žao joj je što su masline tako same. ~~Neveselo produži u selo, baš se naljutila na nemarne ljudi i sva se do kraja ispada. Ne ostane od nje ni jedna kap.~~ - b) '''učestali''' (''iterativni'') - označavaju radnju s ''prekidima'', više puta ponovljenu u vremenskim razmacima: ''donositi'', ''napominjati'', ''kuckati'' i dr. ~~Iza oblaka proviri sunce, i ono mokro. Čitav otok žestoko zamiriši.~~ * '''Svršeni''' (trenutna radnja) - ''viknuti'', ''udariti'', ''skočiti''; dijele se na 2 podvrste: - a) oni koji iskazuju vremenski ''potpuno'' ograničen sadržaj, tj. da se čitava radnja završila u jednom trenutku; to su tzv. '''trenutni''' (''trenutnosvršeni'') - ''dati'', ''sjesti'', ''mahnuti'' - b) oni koji iskazuju djelomično vremensko ograničenje; ovdje se razlikuju '''početnosvršeni''' (označavaju svršeni ''početak'' glagolske radnje - ''zapjevati'', ''progovoriti'' i dr.), '''završnosvršeni''' (označavaju ''kraj'' glagolske radnje - ''pročitati'', ''popiti'' i dr.) i '''neodređenosvršeni''' (označavaju svršeni trenutak, kao i duže ili kraće vršenje glagolske radnje, stanja ili zbivanja - ''zaigrati se'', ''posvirati'' i dr.) '''Napomena''': Postoji određen broj glagola koji nisu vidski određeni, tj. koji se mogu pojaviti u oba vida, a vid im se može razaznati tek iz konteksta. Takav je, npr., glagol ''čuti'': ''Čuo sam šta se desilo'' /svršeni/; - ''Jesi li dobro čuo dok je otac govorio?'' /nesvršeni/; takvi su i ''imenovati'', ''ručati'', ''sanjati'', ''savjetovati'', ''večerati'', ''telefonirati'', ''vidjeti'' i dr. Na glagolski vid mogu ukazivati i pojedina leksička sredstva (''često'', ''redovno'', ''uvijek'', ''više puta'' i dr.). == Glagoli po predmetu radnje ==

Razlika između verzija stranice "Glagoli"