Razlika između verzija stranice "Meteorologija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:WOA05_sea-surf_TMP_AYool.png|thumb|desno|220px|Prosječna godišnja temeperatura površine svjetskog mora.]]
'''Meteorologija''' je nauka o [[atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] i promjenama u njoj. Meteorologija proučava promjene vremena oko nas. Pripada u grupu [[geofizika|geofizičkih]] nauka. Neke od glavnih pojava koje se proučavaju su količina i vrsta [[padavina]], [[grmljavinska oluja|grmljavinske oluje]], [[tornado|tornada]], [[tropski ciklon]]i i [[tajfun]]i. Bitan uticaj vremena na ljude i ljudske aktivnosti doveo je do razvoja nauke o prognoziranju vremena.
Line 8 ⟶ 9:
Početci meteorologije leže u promatranju trenutnog vremena i nagađanja kakvo bi ono moglo biti u vrlo bliskoj budućnosti. Aristotelov nauk i njegova Meteorologica bili su u [[antika|antici]] i [[srednji vijek|srednjem vijeku]] vrlo cijenjeni i zapravo jedini koliko-toliko znanstveni meteorološki počeci. Tako je bilo sve dok [[René Descartes]], [[Galileo Galilej]] i ostali nisu nagađanja počeli zamijenjivati instrumentalnim promatranjima početkom [[17. vijek]]a. Najosnovniji instrumenti za provođenje tih promatranja i mjerenja, [[barometar]], [[higrometar]] i [[termometar]], izumljeni su u razdoblju između [[1650]]. i [[1750]]. godine. Spajanje teorije i eksperimenta uključivalo je i Newtonove zakone gibanja, pokuse Blaisa Pascala, Edmea Marriottea, Roberta Hookea, Edmunda Halleya i ostalih na hipsometriji (preciznom mjerenju nadmorske visine), zatim istraživanja Roberta Boylea s plinovima te Halleya, Georga Hadleya i Jeana Le Rond d'Alemberta o atmosferskoj cirkulaciji.
Tokom
[[Datoteka:Wea00920.jpg|thumb|desno|220px|Anemometar]]
Nakon što je u Krimskom ratu (1853.-1856.) francuska flota bila teško oštećena u snažnoj oluji zemlje zapadne Evrope i Sjeverne Amerike započele su ozbiljne pokušaje skupljanja podataka o vremenu na mnogo mjesta istovremeno pomoću nedavno izumljenog telegrafa (1837.). Razvoj pouzdanih satova omogućio je stalnost i tačnost promatranja na širem području. Izumljeni su i anemometri, a uskoro je za održanje i očitavanje uređaja uvedena i električna struja. S razvojem prometa baloni, zmajevi i [[avion]]i uskoro su na svojim letovima nosili i meteorološke instrumente kroz troposferu, najniži sloj Zemljine atmosfere, sve do stratosfere, idućeg sloja atmosfere. Stratosfera je otkrivena, opisana i nazvana malo nakon [[1900]]. godine. Stalna mjerenja po visini započela su oko [[1920]]. godine, nakon što su izumljeni radio uređaji na baterije koji su bili postavljani na [[balon]]e. Podaci o stanju vremena na većim visinama dali su potpuniju sliku stanja atmosfere i bolji uv id u pojave na tim visinama, poput mlazne struje.
[[Datoteka:Wolkenstockwerke.png|thumb|desno|220px|Klasifikacija oblaka]]
[[Termodinamika]], koja se počela razvijati sredinom 19. vijeka, omogućila je velik broj novih formula koje opisuju atmosferu i promjene u njoj. Od [[1850]]. do [[1950]]. godine dominantna grana meteorologije bila je sinoptička meteorologija. Oko [[1920]]. empirijska iskustva prepuštaju mjesto fizici, a znanstvenici Vilhelm Bjerkness i njegov sin Jacob sve te ideje oblikovali su u teoriju o polarnoj fronti, uključujući ključne pojmove fronte i zračnih masa.
Moderna dinamička meteorologija rođena je [[1948]]. godine, kad je Jule Charney uspio reducirati složene dinamičke
Od [[1948]]. naglo se razvija i radarska [[tehnologija]] pa se već [[1950]]. godine [[radar]]ima moglo razlikovati sastav oblaka po količini vode u njima i tako detektirati oluje, osobito one grmljavinske. Od sredine šezdesetih godina izumljeni su i radari koji su Dopplerovim efektom davali informacije i o brzini. Nakon [[1960]]. [[Satelit]]i su počeli slati detaljne slike cijele Zemljine površine.
Line 28 ⟶ 29:
Međunarodna povezanost u meteorologiji utemeljena je na 1. međunarodnom kongresu meteorologa u [[Beč]]u [[1873]]. godine, gdje je osnovana Međunarodna meteorološka organizacija (International Meteorological Organization – IMO). Ta organizacija je [[1951]]. godine prerasla u Svjetsku meteorološku organizaciju (World Meteorological Organization – [[WMO]]), posebnu agenciju [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. 1. septembra 1993. WMO je obuhvaćao 167 država i 5 teritorija članica, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Zadaća je Svjetske meteorološke organizacije (WMO) učestvovati u organiziranju mreže meteoroloških stanica na kojima će se mjeriti i opažati meteorološki elementi i pojave na jedinstven način, učestvovati u organiziranju sistema brze razmjene meteoroloških izvješća, organizirati znanstvena istraživanja te pomagati primjenu meteorologije u svim ljudskim djelatnostima.
Meteorologija kao
Određen broj svih tih informacija širi se svijetom posredstvom Globalnog telekomunikacijskog sistema Svjetske meteorološke organizacije (WMO), ali dobar dio se ne šalje u javnost zbog komercijalnog interesa, nacionalne sigurnosti i logistike nekih zemalja. Iz tog razloga širom svijeta postoji nekoliko središta koja pomoću brzih i moćnih računala i računalnih modela izvode simulacije vremena u budućnosti temeljene na dosadašnjim opažanjima. Jedno od tih središta je i Evropski centar za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) u Bracknellu u Engleskoj.
Line 34 ⟶ 35:
Vrlo bitan dio meteorologije su meteorološka opažanja i mjerenja. Ona se vrše na mnoge načine, najčešće u meteorološkim stanicama, a od velike važnosti u novije vrijeme su radio, radar i umjetni sateliti. Računalna tehnologija uspješno se i uvelike koristi, uključujući numeričke modele, interaktivnu analizu podataka i njihovo potpuno razumijevanje.
Meteorologija djeluje u vezi s mnogim granama
== Podjela meteorologije ==
Razvitak meteorologije prouzročio je i njenu podjelu. [[Opća meteorologija]] bavi se proučavanjem svih meteoroloških elemenata i pojava te osnovnih procesa u glavnim crtama, uključujući metode meteoroloških motrenja i meteorološke instrumente. [[Dinamička meteorologija]] proučava dinamiku atmosfere. Procese u atmosferi objašnjava zakonima fizike pomoću matematike. [[Sinoptička meteorologija]] proučava vremenske prilike iznad velikih zemljopisnih područja, primjenjujući zemljopisne karte na kojima su meteorološka motrenja ucrtana za primjenu u vremenskoj analizi i prognozi, za jedno mjesto ili područje, za kraće ili duže razdoblje. [[Klimatologija]] proučava srednje stanje atmosfere u vremenu i prostoru, kao odraz ponašanja vremena u višegodišnjem razdoblju. [[Aerologija]] proučava slobodnu atmosferu i njezino uspravno protezanje do većih visina, približno do 40 km. [[Aeronomija]] proučava gornju atmosferu u odnosu prema sastavu, svojstvima i
Prema područjima praktične primjene rezultata meteoroloških istraživanja postoji više meteoroloških disciplina: [[Avionska meteorologija]] opskrbljuje obavijestima o vremenu službe zračne plovidbe za potrebe zračnog prometa i avionske tehnike. [[Pomorska meteorologija]] (koja uključuje i riječnu) opskrbljuje obavijestima o vremenu službe raznih pomorskih djelatnosti za potrebe pomorskog i riječnog prometa. [[Meteorologija kopnenog prometa]] od pomoći je službama kopnenog prometa (ceste, željeznice,
== Vanjski linkovi ==
| |||