Razlika između verzija stranice "Salona"

'''Salona''', nekadašnja metropola stare [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija|Dalmacije]], smještena šest kilometara sjeverno od [[Split|Splita]] u današnjem [[Solin|Solinu]]. Njen povoljan geografski položaj na sredini istočne [[Jadransko more|jadranske obale]] i smještaj u dnu zaštićenog [[Kaštelanski zaliv|Kaštelanskog zaliva]]zaljeva, uz deltu rijeke Salon (danasdanašnji [[Jadro]]), te dobra cestovna povezanost s unutrašnjosti, uvjetovali su brz i nesmetan razvoj grada.

Salona je prvobitno bila obalno uporište i luka ilirskihilirskog [[Dalmati|Dalmata]]plemena Delmata u neposrednoj blizini [[Trogir|gradova Traguriona]] (današnji Trogir)i Epetiona (današnji Stobreč), kolonija isejskih Grka (Grci sa otoka Issa - današnji Vis). U to vrijeme u Saloni je pored domaćih [[Iliri|Ilira]] i grčkih doseljenika živio i velik broj [[Italici|Italika]] (pripadnici različitih naroda sa Apeninskog poluotoka). Nakon građanskog rata između [[Cezar]]aCezara i [[Pompej]]aPompeja [[(48 p.n.e.|48 p.n.e.]]), Salona je dobila status rimske kolonije, te postaje središtem Ilirika, kasnije provincije [[Dalmacija|Dalmacije]].

Nakon gušenja posljednje ilirske pobune ([[Batonov ustanak]], od 6.god. n.e. do 9. god. n.e.) za Salonu nastupa razdoblje mira i prosperiteta vidljivo kroz urbanistički razvoj i snažnu graditeljsku aktivnost.

Stara gradska jezgra bila je trapezastog oblika opasana zidinama i utvrđena kulama čiji pojedini djelovi potiču iz [[2. vijekstoljeće p.n.e.|2. vijeka p.n.e]].) Do danas se sačuvao istočni trakt gradskih zidina građen od velikih kamenih blokova s vratima omeđenim osmouglimosmerokutnim kulama iz(Porta [[CezarCaesarea) Augustus|Augustovog]]iz vremena prvog rimskog cara Oktavijana (PortaCezar CaesareaAugustus). Od njih je kretala cesta čiji je jedan pravac skretao prema jugoistokujugu i jugu jugoistoku, dok je drugi vodio na sjever prema unutrašnjosti.

Nagli razvoj grada u vrijeme Augusta i kroz cijeli prvi vijek pratila je gradnja javnih objekata. U jugoistočnom dijelu sagrađen je forum s kapitolom kao središtem javnog, političkog i vjerskog života. U blizini foruma je krajem 1. vijekastoljeća podignutosagrađeno pozorištekazalište koje je moglo primiti oko 3500 gledalacagledatelja. Prikaz Salone na kojemu se vidi teatar nalazi se na [[Trajanov stup|Trajanovu stupu]] u [[Rim]]uRimu.

Južno od teatra nalazio se ranije sagrađeni hram. Izvan gradskih zidina, uz ceste koje su vodile izvan grada, prema rimskom običaju nastajale su [[Nekropola|nekropole]]. Najpoznatija je zapadna nekropola, nazvana ''in horto Metrodori'', smještena uz cestu prema Tragurionu i poznata po "kiklopskoj" gradnji ogradnih zidova grobnih parcela. Od [[1. vijekstoljeća p.n.e.|1. vijeka p.n.e.]], grad se širi na zapad i istok, a zbog opasnosti od [[Germani|germanskih]] plemena, proširenja se opasuju zidinama i utvrđuju pravouglimpravokutnim kulama. Grad dobija eliptičan oblik čije su osi bile oko 1600 metara u pravcu istok-zapad i oko 700 metara u pravcu sjever-jug.

Prilikom gradnje bedema pojedini objekti, radi brže gradnje, postaju njihovim sastavnim dijelom. U bedeme suje inkorporiraniinkorporiran nadzemni dio vodovoda koji je grad opskrbljivao pitkom vodom sa izvora Jadra već u 1. milenijumutisućljeću p.n.e. i najmonumentalnija salonitanska građevina [[(amfiteatar]]), podignuta u drugoj polovini 2. vijekastoljeća na krajnjem sjeverozapadnom dijelu grada.