Razlika između verzija stranice "James Buchanan"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
popr. Vrhovni sud SAD-a. |
||
Red 50:
Kada je na vlast došao vigovski predsjednik [[Zachary Taylor]], Buchanan se povukao iz politike te postao član upravnog odbora [[Franklin and Marshall koledž]]a u svom rodnom gradu [[Lancaster]]u. Izbor demokratskog predsjednika [[Franklin Pierce|Franklina Piercea]] ga je vratio u javnu službu, te je od [[1853]]. do [[1856]]. bio američki ambasador u Britaniji. Tamo se istakao kao jedan od tvorac tzv. ''[[Ostendski manifest|Ostendskog manifesta]]'' - tajnog plana da SAD, ako je potrebno i oružanom silom, preuzmu [[Kuba|Kubu]] od [[Španija|Španske]].
Iako je Ostendski manifest izdan u skladu s južnjačkim interesima - koje su uz pomoć ekspanzije u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] i stvaranje novih robovlasničkih država nastojale održati ravnotežu sa slobodnim državama na sjeveru, Buchanan u sjevernjačkoj javnosti nije bio toliko kompromitiran da bi ga se shvatilo kao južnjačkog simpatizera. Zbog toga je na demokratskoj izbornoj konvenciji [[1856]]. godine lako pobijedio Pirecea te kao temelj svoje platforme istakao ignoriranje pitanja ropstva, koje je po njegovom mišljenju bilo "tehničko", a ne načelno. Buchanan je držao kako za njega nije nadležna federalna vlast, nego države-članice, odnosno, ako dođe do nekakvog spora, [[Vrhovni sud SAD-a|Vrhovni sud]].
Buchananu se na izborima po prvi put suprotstavila novostvorena abolicionistička [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] te njen kandidat [[John C. Fremont]]. Iako je dobila veliki broj glasova, prevagu je na kraju odnio Buchanan, najviše zahvaljujući tome što je Jug čvrsto stajao iza demokrata, dok su sjevernjaci bili podijeljeni između republikanaca i anti-imigrantske [[Know Nothing|Američke stranke]] i njenog kandidata [[Millard Fillmore|Millarda Fillmorea]]. Tome je doprinio i kampanja koja je Buchanana prikazala kao umjerenog sjevernjaka, koji će biti u stanju spriječiti secesiju i mogući rat između država.
| |||