Razlika između izmjena na stranici "Judaizam"

Uklonjena 3 bajta ,  prije 9 godina
m
Poništene izmjene koje je napravio 95.147.17.115 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Escarbot
m (Poništene izmjene koje je napravio 95.147.17.115 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Escarbot)
[[Datoteka:Star of David.svg|thumb|200px|[[Davidova zvijezda]]]]
'''Judaizam''' je [[religija]] koja propovijedapropovjeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog [[bog]]a, oca svih ljudi. Ovaj bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahtjevazahteva ljubav i pravednost. Ime ovog Boga zbog svetosti ga nije dozvoljeno izgovarati. Judaistička [[religioznost]] temelji se u poslušnosti prema “božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], odnosno u hebrejskoj Bibliji. Stari zavjet je sintetiziran rukopis od 24 knjige. Pisan je na [[hebrejski|hebrejskom]] i djelimično na [[aramejski|aramejskom]] jeziku. Govori o povijestihistoriji, idejama i društvenim borbama judinog naroda. Ujedno to je i zbirka vjerskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su [[Judeja|Judeji]] preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavjet dijelidjeli se na tri osnovne grupe:
# Zakon (hebrejski: Tora, sadrži tzv. Petoknjižje - Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu postajnja, Knjigu izlaska, Levitski zakonik, Knjigu brojeva i Ponovljeni zakon)
# [[Proroci]] (sadrži: Prve proroke i Posljednje proroke), i
# Spisi (Psalmi, Knjiga o JobuJovu, Priče Salomonove, Prva i Druga knjiga ljetopisadnevnika, EzrijinaJezdrijina i NehemijinaNemijina knjiga, Knjiga o Ruti, Pjesma nad pjesmama, Knjiga propovjednika, Plač Jeremijin, Knjiga proroka DanielaDanijela). Mnogi istraživači smatraju da je Stari zavjet prethodna faza u razvoju kšćanske religije koja je izložena u Novom zavjetu.
 
Pored Tore za vjerski život Jevreja posebno je važan [[Talmud]] (hebrejski: učenje). Talmud je velika je vjerska zbirka poslje-biblijskih tumačenja Starog zavjeta, obrednih pravila, pravnih propisa, priča i izreka. Sastoji se iz dva djela: MišnaMišina (tekst učenja) i [[Gemara]] (objašnjenje učenja). Postoje dva Talmuda: Jeruzalemski talmud (priređen oko 450. godine nove ere) i Babilonski talmud (priređen oko 500. godine).
 
Za ortodoksnog Židova obavezan je i veliki broj obrednih propisa i propisa o čistoći i ishrani.
Židovi shvatili da će kao vjerska manjina prestati trpjeti samo ako budu ponovo mogli živjeti u svojoj vlastitoj zemlji. Iz tih shvaćanja i želja rodio se [[cionizam]] čijom je zaslugom i uspostavljena država Izrael. Godine [[1942]]. cionistički pokret usvaja tzv. Baltimorski program, koji poziva na uspostavu židovske države u Britanskom mandatu Palestini. Država Izrael uspostavljena je [[14. maj]]a [[1948]]. odlukom Generalne skupštine ([[UN]])
 
Judaizam kao religija i kao pripadnost jednom narodu je nedjeljivo. To je jedinstven identitet ako Židov želi biti i ostati Židov. To i razlikuje židovstvo bitno od drugih religija. Židov ne može biti član niti jedne druge vjerske zajednice, a da pritom ostane Židov, i niti pripadnici drugih naroda mogu biti židovske vjere, oni mogu preobraćenjem postati Židovi i članovi židovske vjerske zajednice. SuvremeniSavremeni judaizam dijeli se na tri osnovna smjera: ortodoksni, konzervativni i reformni. Odnos Židova prema vjeri regulira ''HALAHA'', koja je skup vjerskih propisa i pravila koje čine vjerski zakonik. [[Kašrut]] (כשרות) je čuvanje posvećenosti, odnosi se na poštivanje čistoće hrane, ne samo u higijenskom smislu nego i prema propisima o dozvoljenoj i zabranjenoj hrani. [[B'rahot]] (blagoslovi) su važan dio svakodnevnih obreda. Oni su suština judaizma u njegovoj svakodnevnoj primjeni. Slave Stvaratelja svih dobara i time su osnovni motiv judaizma. Ima više vrsta blagoslova ali svi počinju blagoslovom Božjeg postojanja i djelovanja: ''BARUH, ATA, ADONAI ELOHEINU, MELEH HA'OLAM''... (Blagoslovljen si Ti, Gospodine Bože naš, kralju Svemira...)
 
== Rasprostranjenost ==
73.705

izmjena