Razlika između verzija stranice "Ugljični čelik"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot mijenja: es:Acero al carbono |
|||
Red 1:
{{Čelici}}
'''Ugljični čelik''' je [[metal]]na [[legura]], kombinacija dva elementa, [[željezo|željeza]] (Fe) i [[ugljik]]a (C), gdje su ostali elementi prisutni u tolikim omerima da ne utiču na osobine legure. Od legirajućih elementa, u ugljičnom čeliku jedino su dozvoljeni: [[magnezijum]] (maksimalno 1,65%), [[
== Vrste ugljičnog čelika ==
Red 15:
== Metalurgija ==
'''Niskougljični čelik''' je najčešći oblik čelika, jer je njegova cijena relativno niska, a materijalu daje osobine koje su prihvatljive za mnoge primjene. Niskougljični čelik ima niski sadržaj ugljika (do 0,3% C), te zbog toga nije ekstremno ni krhak niti duktilan. Kovljiv postaje kada se zagrije. Koristi se kada su potrenne velike količine čelika, npr. kao konstrukcioni čelik. Gustoća ovog metala je 7.861,093
'''Ugljični čelici''', koji dobro podnose termalnu obradu, imaju saržaj ugljika u rasponu od 0,30 do 1,70%, u zavisnosti od težine. Tagovi raznih drugih [[hemijski element|elemenata]] može imati značajan efekt na kvalitet rezultirajućeg čelika. Tragovi [[sumpor]]a smatraju se nečistoćom u čeliku. Niskolegirani ugljični čelik, kao što je [[A36 steel|A36]], sadrži okot 0,05% sumpora, a topi se na oko 1426 do 1538 °C (2600–2800 °F). [[Magnezijum]] se često dodaje kako bi se poboljšala čvrstoća niskolegiranih ugljičnih čelika. Ovi dodaci čine materijal [[niskolegirani čelik|niskolegiranim čelikom]] po nekim definicijama, ali [[AISI]]-jeva definicija ugljičnih čelika dozvoljava do 1,65% mangezija, u zavisnosti od težinet.
Red 23:
== Termalna obrada ==
[[Datoteka:
Svrha termalne obrade ugljičnog čelika je promijena mehaničkih osobina čelika, najčešće duktilnosti, čvrstoće jačine i otpornosti na udar. Važno je napomenuti da se blago promijene i eletrična i termalna provodljivost. Kod većine tehnika za očvršćavanje čelika, modul elastičnosti ([[Youngov modul elastičnosti]]) nikada se ne mijenja.
Red 34:
== Reference ==
* [http://mf.unze.ba]
* Oberg, E. et al., (1996). "Machinery's Handbook," 25th ed., Industrial Press Inc.
|