Verzija na dan 13 maj 2011 u 22:06 uredi KamikazeBot (razgovor \| doprinosi) 6.704 edits m r2.6.4) (robot dodaje: ka:ჰერმეტიზმი ← Starija izmjena		Verzija na dan 23 maj 2011 u 23:49 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinosi) Botovi 67.191 edit m robot dodaje: sh:Hermetizam; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 5: Za '''hermetizam''', kao izvor iz kojeg proizlazi šira tradicija hermetizma, može se reći da je posljedica sraza [[Drevni Egipat\|egipatske]] i [[Helenizam\|helenističke]] kulture u stoljećima početka kršćanskog razdoblja. [[Aleksandrija\|Aleksandija]], grčko-egipatsko [[trgovina\|trgovačko]], [[privreda\|privredno]] i [[kultura\|kulturno]] središte, postaje kulturni centar [[Mediteran\|Sredozemlja]] pod ''pax romana''. [[Religija\|Religijski]], [[filozofija\|filozofski]] i kulturološki uticaji slijevaju se u Aleksandriju. Egipatska tradicija u tome je snažno izražena. Zajedno s grčkim elementima, [[Misterij\|misterijima]] i filozofskim školama [[platon]]izma, [[Neoplatonizam\|neoplatonizma]], stoicizma, neopitagoreizma, aleksandrijskog [[Judaizam\|judaizma]] (posebice anđeologija i štovanje svete Knjige), s kršćanskim elementima ([[~~Gnosticizam\|~~gnosticizam]] i ostali elementi), s [[Perzija\|perzijskim]] zoroastrizmom (odnos prema dobru i zlu) stvara se jedna sinteza religije, filozofije i prakse nazvana hermetizam. Treba spomenuti i ostale doktrine koje su djelovale na hermetizam, kao što je i hermetizam djelovao na njih. Uglavnom se tu misli na [[Alhemija\|alkemiju]] i Jamblihovu teurgiju. == Knjige i spisi == Red 11: Hermetizam se kao duhovno znanje prenosio i knjigama. One knjige koje se pripisuju Hermesu Trismegistosu nazivaju se hermetika, ali uobičajen je i [[latinski jezik\|latinski]] oblik, ''hermetica''. One obrađuju poprilično široki raspon tema: [[kosmos\|kosmička]] načela, [[priroda\|prirodu]], redove bića, spoznavanje božanskog, [[misticizam]], [[Magija\|magiju]], [[Alhemija\|alhemiju]] i [[Medicina\|medicinu]]. Naučnici danas tekstove hermetike dijele na dva dijela: [[Filozofija\|filozofsku]] i [[Religija\|religijsku]] hermetiku, i tehničku (magijsku i [[Teurgija\|teurgijsku]]) hermetiku. Smatra se da tehnička hermetika datira između 1. i 4. vijeka prije [[Hrist]]a, ali vjerovatno su neki tekstovi pisani prema već postojećim i ranijim modelima. Najpoznatiji spis su ''Smaragdne tablice'' s vrlo poznatom devizom "Kako gore, tako i dolje", no ''Corpus Hermeticum'' glasi kao najsveobuhvatnija. Osim teksta ''Corpus Hermeticum'', postoje i drugi tekstovi koji se pripisuju Hermesu Trismegistosu, a po definiciji jesu hermetika. Među njima je poznati ''Asklepije'' (izvorno ''Savršena rasprava''), koji je i filozofski i magijski, te tekstovi kao što su ''Opomena duši'', te neki novo pronađeni spisi u [[Nag Hammadi~~\|Nag Hammadiju~~]]ju. Postoji također i određeni broj grčko-egipatskih magijskih papirusa za koje se tvrdi da su radovi Hermesa Trismegistosa. Jedan od njih je i dijalog između Izide i [[Horus~~\|Horusa~~]]a, nazvan ''Kore Kozmosu'' ili "Kći svemira". == Učenja == Klement Aleksandrijski govori nam o 42 Hermesove knjige. Smatra ih vrlo važnima za rituale egipatskih svećenika. Četiri od njih naziva "Hermesovim astrološkim knjigama", a tekst je vrlo sličan onom koji se nalazi na zidinama egipatskog hrama u [[Edfu~~\|Edfuu~~]]u. Hermetizam u svojim misterijima proučava odnose mikrokozmosa (čovjeka) i makrokozmosa (univerzuma). ''Sveta knjiga Hermesa [[Asklepije\|Asklepiju]]'' govori o [[Astrologija\|astrološkoj]] [[botanika\|botanici]] i [[mineralogija\|mineralogiji]], a ''Petnaest zvijezda, kamena, biljaka i likova'' govori o ljekovitim svojstvima. Egipatski i [[Stara Grčka\|grčki]] [[Misterij\|misteriji]] su se putem hermetizma i [[Neoplatonizam\|neoplatonizma]] snažno uobličili u [[Alhemija\|alkemiji]]. Rani alhemijski radovi Bolosa Demokrita iz Mendsa, oko 200. god. p.n.e, nam govore o supstancama kao što su [[zlato]], [[srebro]] i drago kamenje. Također znamo da se neki alhemijski tekstovi počinju pojavljivati prije početka kršćanskog razdoblja pod imenom Hermesa, Agathodaimona, [[Izida\|Izide]] i drugih. Red 22: == Hermes Trismegistos == Egiptaski Thoth je grčki [[~~Hermes\|~~Hermes]], Hermes Trismegistos, "Triput Veliki Hermes", zaštitnik nauke. Nazivan je i imenima: ''Tajanstevni, Nepoznati''. [[Plotin~~\|Plotinov~~]]ov učenik Proklo kazuje o tom tajanstvenom bogu: "on stoji nad svakom vrstom uzroka; od smrtnog staništa vodi nas do pojmljive suštine i upravlja raznim grupama duša." U početku je Grčki Hermes jednak [[Thoth]]u. On je kosmičko božanstvo, ali i ono koje se nalazi u srcima ljudi. Tradicionalni grčki [[~~Hermes\|~~Hermes]] nije nepoznat u [[Magija\|magijskim]] [[Papirus\|papirusima]], ali ime Thota češće se spominje. Hermes je isprva egiptiziran i ima atribute Thotha. To se može vidjeti kod njegovih titula, ali i iz svetkovine nazvane ''Hermetaea'' koja se podudara s jednom od glavnih Thothovih svetkovina. Velika popularnost kulta u [[Hermopolis~~\|Hermopolisu~~]]u utjecala je na nadilaženje raznih kulturoloških prepreka i razvitak kasnijeg kozmopolitskog Hermesa Trismegistosa. Smatra se da je transformacija Thotha u Hermesa Trismegistosa započela u kasnom razdoblju egipatske istorije. Neki autori navode da se to događa oko 560. god. pr. Kr. pod grčkim uticajem. Thoth-Hermes za vrijeme [[Grčko-rimski period i Ptolemejevići\|ptolomejskog]] i [[Rimsko Kraljevstvo\|rimskog]] razdoblja inspirira veliku devociju. U kasnijem rimskom razdoblju pojavljuju se ''koine'', grčko-egipatsko religijske rasprave u kojima je Hermes Trsimegistos središnji lik. Smatra se da u kasnijoj [[Antika\|antici]] porijeklo i identitet ovoga boga nisu potpuno jasni. Prema egipatskoj tradiciji on je [[~~Bog\|~~bog]], ali aleksandrijski Grci smatraju ga čovjekom. Tekstovi hermetizma uglavnom opisuju Hermesa Trismegistosa kao sveca iz jednog davnog razdoblja, onoga koji je primio objavljenje nebeskog svijeta i koji razgovara s bogovima. Red 34: O uticaju hermetizma na umjetnost spomenut ćemo samo neke pojedinosti. [[Sandro Botticelli\|Botticellijeva]] ''Primavera'', nastala 1377-78, sadrži neoplatonističko hermetičko obilježje, kao i [[Albrecht Dürer\|Dürerova]] ''Melancolia'' iz 1514. godine. Zanimljivo je ovdje spomenuti mozaik katedrale iz Siene, koji sadrži citat iz ''Asklepija'', Giovanni da Stefano koji je svoje [[umjetničko djelo]] stvorio 1488. godine, ne unosi poganske elemente u katoličko zdanje, jer je samatrano da se Bog objavio kroz radove Hermesa Trismegistosa. Nadalje, na oslikanim svodovima crkve u Zupthenu iz 1495, također je prikazan Hermes Trsimegistos. Još jedan njegov prikaz je slika Luca Horfeia na stupu [[Vatikan]]ske biblioteke. Red 67: [[pt:Hermetismo]] [[ru:Герметизм]] [[sh:Hermetizam]] [[simple:Hermeticism]] [[sk:Hermetizmus]]

Razlika između verzija stranice "Hermetizam"