Razlika između verzija stranice "Turski jezik"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot mijenja: hi:तुर्कीयाई भाषा |
No edit summary |
||
Red 1:
{{jezik
'''Turski''' (na turskom ''türkçe'') pripada porodici [[turski jezici|turskih jezika]]. Turski se govori kao domaċi jezik u [[Turska|Turskoj]], [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Turskoj Republici Sjevernom Kipru]], [[Bugarska|Bugarskoj]], kao i među nekoliko miliona useljenika koji žive u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]]. Broj domaćih govornika je neizvjestan, prvenstveno zbog pomanjkanja manjinskih jezičkih podataka iz Turske. Broj od 60 miliona koji se koristi u ovom članku pretpostavlja da je turski maternji jezik nekih 80% turskog življa, dok [[kurdski jezik|kurdski]] zauzima većinu preostalog broja. (Lingvističke manjine u Turskoj su međutim dvojezične i govore turski.)▼
|ime =Turski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici =Türkçe
|familycolor =lawngreen
|države ={{Turska}}<br />{{Bugarska}}<br />{{Kipar}}<br />{{Irak}},<br />{{Kazahstan}}<br />{{Rusija}}<br />{{Njemačka}},<br />{{Rumunija}}<br />{{Uzbekistan}}<br />{{Grčka}}
|regije =[[Evropa]] [[Azija]]
|govornici =između 77 i 83 milona ljudi
|rang =
|jezična porodica =[[turkijski jezici]]<br />
[[Zapadnoturkijski jezici|zapadnoturkijski]]<br />
[[Ouzski jezici|ouzski jezici]]<br />
|ustanova=nema oficijelne regulacije
|iso1=tur
|iso2=tur
|iso3=tur
|sil =TRK
▲}}'''Turski''' (na turskom ''türkçe'') pripada porodici [[turski jezici|turskih jezika]]. Turski se govori kao domaċi jezik u [[Turska|Turskoj]], [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Turskoj Republici Sjevernom Kipru]], [[Bugarska|Bugarskoj]], kao i među nekoliko miliona useljenika koji žive u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]]. Broj domaćih govornika je neizvjestan, prvenstveno zbog pomanjkanja manjinskih jezičkih podataka iz Turske. Broj od 60 miliona koji se koristi u ovom članku pretpostavlja da je turski maternji jezik nekih 80% turskog življa, dok [[kurdski jezik|kurdski]] zauzima većinu preostalog broja. (Lingvističke manjine u Turskoj su međutim dvojezične i govore turski.)
Postoji veliki stepen međusobne razumljivosti između turskog i drugih [[Oghuz Turci|ouških jezika]], poput [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanskog]], [[turkmenski jezik|turkmenskog]] i [[kaškajski jezik|kaškajskog]]. Ako bi se ovi pribrojili "turskom," broj domaćih govornika bi bio 100 miliona, dok bi ukupan broj, uključujući govornike drugog jezika, bio 250 miliona.
Line 21 ⟶ 37:
Turski se piše koristeći modifikovano [[latinično pismo]], koje je [[Mustafa Kemal Atatürk]] uveo 1928. kao dio pokušaja da osavremeni Tursku. Do 1928, turski se pisao modifikovanim [[arapsko pismo|arapskim pismom]] (v. [[Osmanlijski turski jezik]]), nakon čega je upotreba arapskog pisma zakonom zabranjena.
==Gramatika==
===Naglašavanje sloga===
U turskom jeziku se naglašava posljednji slog uz iznimke, kada su u pitanju riječi stranog porijekla ili kombinacije riječi i pojednih nastavaka.
===Imenice===
Imenice, u turskom jeziku, imaju kategoriju broja i [[padež]]a, ali ne i roda. Sistematizacijom turski jezik je sveden na šest padeža i to [[nominativ]], [[genitiv]], [[akusativ]], [[dativ]], [[lokativ]] i [[ablativ]]. Množina [[imenica]] se tvori dodavanjem nastavka –ler/-la nominativu jednine.
{| {{Prettytable}}
! width="20%" | Padež
! width="20%" | Deklinacije imenice adam (čovjek)
! width="20%" | Deklinacija imenice oda (soba)
|-
| align="center" | [[Nominativ]]
| align="center" | adam
| align="center" | oda
|-
| align="center" | [[Genitiv]]
| align="center" | adamın
| align="center" | odanın
|-
| align="center" | [[Akuzativ]]
| align="center" | adamı
| align="center" | odayı
|-
| align="center" | [[Dativ]]
| align="center" | adama
| align="center" | odaya
|-
| align="center" | [[Lokativ]]
| align="center" | adamda
| align="center" | odada
|-
| align="center" | [[Ablativ]]
| align="center" | adamdan
| align="center" | odadan
|}
===Pridjevi===
[[Pridjevi]] u turskom jeziku su nepromjenjiva vrsta riječi, nemaju kategoriju roda, broja a ni padeža. Uglavnom stoje ispred imenice u rečenici. Kompariraju se pomoću riječi daha (još) za komarativ i riječi en(naj-) za superlativ.
Primjer [[komparacija|komparacije]] pridjeva u turskom jeziku:
*güzel adam, u prijevodu lijep čovjek
*daha güzel adam, u prijevodu ljepši čovjek
*en güzel adam, u prijevodu najljepši čovjek
===Zamjenice===
===Prijedlozi i veznici===
===Prilozi===
===Brojevi===
===Glagoli===
===Red riječi u rečenici===
Tipična turska [[rečenica]] počinje subjektom a završava predikatom, taj poredak može da bude narušen naprimjer u poeziji ili prozi.
== Referencije ==
* International Phonetic Association (1999) ''Handbook of the International Phonetic Association'' ISBN 0-521-63751-1
| |||