Razlika između izmjena na stranici "Stanovništvo (biologija)"

nema sažetka izmjene
 
'''Stanovništvo''' ili '''populacija''' je dio [[biologija|biologiji]] i podrazumijeva grupu jedinki iste [[vrsta|vrste]] koja nastanjuje određeni prostor i može se međusobno razmožavati i imati podmladak.
Trebalo bi biti preko 5 miliona :)
 
U prirodnim se uvjetima rijetko mogu naći jedinke koje cijeli život provode izolirano. Jedinke koje žive na istom području uspostavljaju određene međuodnose kao i odnose s okolinom. Tako čine biološki sistem koji se naziva populacija. Sve biološke vrste u prirodi postoje u obliku populacija, pri čemu je svaka vrsta predstavljena određenim brojem populacija. Tako, primjerice, jednu populaciju čine svi [[maslačak|maslačci]] na jednoj livadi, [[divlja svinja|divlje svinje]] u jednoj [[šuma|šumi]] kao i [[šišmiši]] u jednoj spilji.
 
==Osobine==
Svaka je populacija živ, dinamičan sustav. Ona se neprekidno kreće, kako u prostoru, tako i u vremenu. Zato se može govoriti o dinamici populacije, pri kojoj se pod utjecajem vanjskih i unutrašnjih (unutar populacije) čimbenika mijenjaju mnoge važne osobine populacije.
 
Među bitne osobine populacije spadaju:
* gustoća (veličina)
* prostorni raspored
* [[natalitet]]
* [[mortalitet]]
* dobna struktura i
* porast ili, eventualno, smanjenje
 
===Gustoća populacije===
Gustoća populacije izražava se brojem jedinki (ili njihovom [[biomasa|biomasom]]) na jedinicu površine ili zapremine koju naseljavaju. Tijekom vremena, brojnost populacije se izrazito mijenja, ovisno o uvjetima u okolišu. Kad se slože određeni uvjeti, broj jedinki može narasti do ogromnih razmjera i gustoća postane populaciji nepodnošljiva, što dovodi do najezda, recimo [[skakavci|skakavaca]], [[gubar]]a ili nekih vrsta [[leptiri|leptira]].
 
===Prostorni raspored===
Jedinke populacije su na određeni način raspoređene u svom staništu. Taj raspored ovisi o uvjetima koji postoje u staništu.
 
Tako raspored jedinki u prostoru može biti:
* neravnomjeran (slučajan)
* ravnomjeran i
* grupni.
 
Slučajni raspored postoji kada su uvjeti u staništu ujednačeno povoljni. Ravnomjerni raspored se rijetko sreće i javlja se samo ako su uvjeti u staništu ujednačeno oskudni. Kako su uvjeti u staništu rijetko ujednačeni, jedinke se u najvećem broju okupljaju na mjestima gdje su uvjeti povoljniji. Rezultat je grupni raspored koji je u prirodi najčešći.
 
===Natalitet i mortalitet===
Natalitet je povećanje broja jedinki okotom, valjenjem ([[ptice]]), klijanjem, dijeljenjem (neke vrste [[biljke|biljki]]), ili na drugi način. To je pozitivni čimbenik rasta populacije. Mogućnost stvaranja novih jedinki specifičan je za pojedinu vrstu, a ovisi i o uvjetima u okolišu. Neke vrste imaju podmladak jednom godišnje, druge više puta, a neke se razmnožavaju u povoljnim uvjetima neprekidno ([[bakterije]]).
 
===Dobna struktura i brojnost populacije===
Dobna struktura izražava brojnost pojedinih jedinki u određenom stadiju razvoja. Kada je populacija mlađa, što znači da je veći broj jedinki u mlađoj dobi, populacija raste, brojčano se povećava. Ako je omjer obrnut, veći broj jedinki je u starijoj dobi, populacija ili stagnira ili opada (negativan rast).
 
[[Kategorija:Biologija]]
5.403

izmjene