Razlika između verzija stranice "Talmud"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: pms:Talmud
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Talmud set.JPG|mini|desno|300px|Babilonski Talmud]]
[[Image:Talmud.jpg|thumb|Prva stranica Babilonskog Talmuda]]
'''Talmud''' je poslije [[Tanakh]] najsvetija knjiga [[Židovi|Židova]]. Ona je zapravo zbirka rabinskih rasprava o židovskom pravu, etici, običajima, legendama i pričama.
 
Drugi izvor [[Židovstvo|židovstva]], koji će se odvojiti od [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] i bez kojeg se ne može primjenjivati [[Tora]], naziva se '''Talmud''' ( "znanje stečeno učenjem" ).To je zbirka komentara Tore koja je nastajala nekoliko stoljeća, počev od perioda [[Hram|Drugog hrama]] pa sve do 500. g. n. e.
Sastoji se od dva dijela: [[Mišnah]], prve zapisane kompilacije židovskog usmenog prava, i [[Gemare]], rasprave o Mišnahu. Može se reći da je Mišnah građa, koja se odnosi na kupoprodajne zakone i prava. Zatim još neki dodaci, također o kupoprodajnim pravima. U Mishnahu nailazimo na [[Halaha|Halahu]] i na [[Hagada|Hagadu]]. Halaha je pismeni, a Hagada usmeni nauk.
 
U prvom stoljeću, svaki je Jevrej mogao da se bavi tumačenjem Tore. Ipak glavni njeni komentatori su bili [[soferi]]. Tora se tumačila usmeno, prenoseći se s koljena na koljeno.Tako je vremenom nastala Usmena Tora ( ''Tora šebeal pe'' ), koja će prerasti u Pisanu Toru ( ''Tora šebihtav'' ). Važno je istači da ova tumačenja nisu ulazila u Stari zavjet.
Najcijenjeniji je [[Jeruzalemski Talmud]].
 
Zbirku usmenih komentara Tore u 2. stoljeću sastavio je Juda ( Jehuda ) Hanasi u [[Palestina|Palestini]]. Ta zbirka zvala se ''[[Mišna]]'' ( ponavljanje ). Potom su soferi i [[rabin]]i tumačili Mišnu, a zbirka tih tumačenja nazvana je ''[[Gemara]]'' ( upotpunjavanje ). Gemara ima dva dijela : ''[[Hagada|Hagadu]]'' ( priča, predanje ), koja, kako joj i naziv kaže, sadrži literarni i vjerskofilozofski dio, i ''[[Halaha|Halahu]]'' ( propis ), koja sadrži propise. Mišna i Gemara zajedno čine Talmud.
{{stub-rel}}
 
Talmud odražava glavne tendencije jevrejske religije: stavljanje akcenta na uređenje ovoga svijeta i života i povremeno podsjećanje na život poslije smrti; vjerski propisi odnose se uglavnom na ovosvjetovno poslovanje i obuhvataju sve životne manifestacije; odnos pojedinca prema Bogu ostvaruje se preko jevrejske zajednice; Jevreji se smatraju izabranim narodom, itd.
 
Ali Talmud odražava i sudbinu progonjene jevrejske zajednice; on je bio "ustanova koja je upravo takvom konstrukcijom održala Jevreje u dijaspori" ( A. Gams ); on je uspostavio "neviljivi zid" između Jevreja i svih drugih nejevrejskih zajednica i naroda; on je postao duhovna matica koja razasutim Jevrejima pomagala da prežive i da se ne asimiliraju u druge zajednice i kulture.
 
Historijske nedaće tjerale su Jevreje da mijenjaju neke propise Mojsijeva petoknjižja i da ih prilagođavaju novim situacijama i uvjetima. Talmud im je omogućavao da ostanu jedna zatvorena cjelina, da se snažno povezuju unutar lokalnih zajednica i da se te zajednice povezuju diljem svijeta.Jednoobraznost i snagu tim zajednicama davala je demokratska organizacija jevrejskih općina ustanovljenih na "Nauku" , tj. na učenjima Talmuda. Nakon razorenja Hrama, mjesto svećenika preuzeo je ''rabin'' ("učen čovjek"). Svaki član općine mogao je postati rabin ukoliko je učen, "uveden u Nauk". Ponegdje se - kao u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] - rabin naziva ''haham''("pametan") ili ''gaon'' ( "dostojanstvenik" ).
 
Druga čvrsta ustanova koju je formirao i svojim duhovnim sponama čuvao Talmud je jevrejska porodica. Naime, Talumd je do u detalje propisao odnose između muškarca i žene, roditelja i djeca, ženidbu, razvod braka, uključenje u jevrejsku porodicu, pravila i metode odgoja djece i punoljetnih mladića i djevojaka, itd.
 
[[Image:Yerushalmi Talmud.jpg|thumb|250px|Stranica srednjovjekovnog Jerusalemskog Talmuda iz [[Kairo|Kaira]].]]
 
Najcijenjeniji je [[Jerusalemski Talmud]] još poznat i kao Palestinski Talmud.
 
[[Kategorija:Judaizam]]