Razlika između verzija stranice "Ignacije Lojolski"

[[Datoteka:Ignatius von Loyola.jpg|mininail|249p|desno|Ignatius Loyola ''uzeto iz Wishartove: A Short History of Monks and Monasteries, (1900)'']]

Knjige su ga svakim danom sve više osvajale i u njemu započinje proces obraćenja i upoznavanja s Božjom providnošću. Nakon ozdravljenja odlučuje se na dugo hodočašće preko Španije i [[Italija|Italije]] do Svete Zemlje, gdje se namjeravao povući u jedan od pustinjačkih samostana. Nakon posjete Gospinim svetištima Aranzazu i Montserratu odlazi u grad Manresu i ondje se u jednoj špilji blizu grada neplanirano zadržava gotovo godinu dana. U tom razdoblju molitve i razmišljanja došlo je konačno do prave preobrazbe. Kasnije o tome zapisuje: "Bog je sa mnom postupao kao učitelj s djetetom i ja bih uvrijedio Božje veličanstvo kad bih o tom posumnjao…". Ovdje nastaje i Ignacijeva poznata knjižica "Duhovne vježbe" koja će kasnije dovesti do obraćenja nebrojenih ljudi, a redovnicima i svjetovnjacima postati sredstvo pročišćenja duše. Nakon boravka u Manresi posjećuje [[Rim]], [[Venecija|Veneciju]] i Svetu Zemlju. U Svetoj je Zemlji želio pomagati i obraćati nevjernike, ali mu želja ostaje neispunjena; vraća se u [[Evropa|Evropu]] i nastavlja s naukama u [[Barcelona|Barceloni]], a kasnije i u [[Pariz|Parizu]]u gdje postaje doktor filozofije - "magister artium". Tokom boravka u Parizu okuplja nekolicinu istomišljenika i [[1535]]. godine osniva "Družbu Isusovu" pod geslom: "Omnia ad maiorem Dei gloriam" – Sve na veću slavu Božju. Družba je nosila Isusovo ime jer je, kako kasnije kaže, u La Storti doživio viđenje. Naime, navodno mu je [[Isus]], noseći krst na ramenu, rekao da ga želi za slugu. Tako je zadobio veliku pobožnost prema Spasiteljevom imenu i htio da se Družba nazove Isusovom. Nakon toga Inigo, u čast svetog Ignacija Antiohijskog mijenja ime u Ignacije i usvaja njegovu izreku iz poslanice Rimljana: "Moja je ljubav raspeta!". Ignacija je 24. juna [[1537]]. godine rapski biskup zaredio za sveštenika. Svoju prvu misu želio je održati u [[Betlehem|Betlehemu]]u, ali je to zbog ratova s Turcima bilo nemoguće, pa zato odlazi [[Papa|Papi]] u Rim. U Rimu Družba napreduje i stavlja se na potpuno raspolaganje papi Pavlu III. Na Božić [[1538]]. Ignacije služi svoju prvu svetu misu na oltaru jaslica u bazilici Santa Maria Maggiore. 27. septembra [[1540]]. godine papa Pavao III. bulom "Regimini militantis ecclesiae", proglašava Družbu Isusovu novim redom. Prvi saradnici i braća Družbe jednoglasno izabraše Ignacija za generalnoga poglavara, koji će to ostati sve do smrti. Redu je dao čvrst ustroj, popraćen brojnim misama i molitvama. Družba se proširuje po čitavoj Evropi, a Franjo Ksaver ju proširuje i na Daleki istok. Ignacije umire [[31. juli|31. jula]] 1556. godine, a taj se dan i danas slavi kao spomendan na neumornu i čvrstu osobu koja je za sobom ostavila razgranat i discipliniran red s brojnim kolegijima i ustanovama.