Razlika između verzija stranice "Hobit (roman)"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: eu:Hobbita |
m robot Dodaje: tt:Хоббит, яки бару һәм кайту; kozmetičke promjene |
||
Red 27:
[[DŽ.R.R. Tolkin]], profesor na [[Oksford]] Univerzitetu, je tvrdio da je priču počeo tako što je slučajno, na jedan prazan list papira, ispisao prvu rečenicu knjige (''U rupi u zemlji živio je hobit''), dok je ispravljao studentske radove. kada je počeo, nije mislio da če to biti dio jedne veče priče i čitave [[mitologija|mitologije]] na kojoj je radio ([[Silmarilion]]).
Međutim, dok je pisanje napredovalo Tolkin je odlučio da događaji ispričani u ''Hobitu'' mogu priradati istom univerzumu kao i [[Silmarilion]], pa je predstavio ili samo spomenuo neke od likova i mjesta koja su zastupljena u njegovoj mitologiji, posebno ''Elrond'', ''Gil-galad'', i ''Gondolin''. ''Hobit'' je tada dobio zadatak da bude i uvod u [[Srednju Zemlju]] i da bude most između dobađaja koji su se dogodili prije i poslije onih u ''Gospodaru prstenova'' ([[Prstenova družina]], [[Dvije Kule]], [[Povratak kralja]]) i [[Silmarilion
Neki su predlagali da se ''Hobit'' može okarakterisati kao ''roman razvitka'' jer u njemu Bilbo odrasta od, u početku, umjetnog, ne efektnoe osobe uskih svaćanja u pokretnu, hrabru osobu na koju su se drugi mogli uzdati. Ovaj razvoj lika je poređen sa teorijama Josepha Campbella o mitovima, i konkretno, avanturama epskog junaka. Ali, Tolkin lično, vjerovatno, nije namjeravao da se njegovo djelo tako gleda. U predgovoru ''Gospodara prstenova'' on piše,:' Meni se nikada nije sviđala [[alegorija]] u bilo kojim svojim manifestacijama, i tako je uvijek bilo od kako sam postao stariji i bio u mogućnosti da primijetim njenu prisutnost'. On je ,također, tvrdio da ''Gospodar prstenova'' nije [[alegorija]], i prema tome može se zaključiti da nije ni ''Hobit''. Gledanje na Bilboa kao ''umjetnog'' i ''ne efektnog'' lika izgleda grubo, jer po Tolkinu, on predstavlja tipičnog pripadnika hobitske rase.
Red 48:
== Adaptacije i uticaji ==
* BBC radio prenos osmo-djelnoe (4 sata) adaptacije Hobita 1966, sa Anthoniem Jacksonom kao naratorom, Paul Danemanom kao Bilbom i Heron Cravicem kao Gandalfom.
* ''Balada o Bilbu Baginsu'', koju je izveo Leonard Nimoy, prema priči u ''Hobitu''.
* Animirana verzija priče na televiziji [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] 1977.
* U martu 2004, [[Piter Džekson]], redatelj jako uspješne [[Filmska triologija Gospodar prstenova|filmske triologije Gospodara prstenova]], izrazio je interes u sinimanju ''Hobita''. [[Ian McKellen]] je izrazio želju da glumi Gandalfa.
* Kompjuterska igra ''Hobit'' je izašla 1982, programirao ju je Beam Software a izdao Melburne House.
{{Wikicitat|Hobit}}
Red 58:
[[Kategorija:Literatura]]
{{Link FA|es}}▼
{{Link FA|hu}}
▲{{Link FA|es}}
[[an:O Hobbit]]
Line 110 ⟶ 109:
[[th:ฮอบบิท (หนังสือ)]]
[[tr:Hobbit (roman)]]
[[tt:Хоббит, яки бару һәм кайту]]
[[uk:Гобіт, або Мандрівка за Імлисті гори]]
[[zh:哈比人歷險記]]
| |||