Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika"

Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava često i u različitim rečeničnim situacijama. Za upotrebu zareza je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tijesno povezano, što predstavlja jednu cjelinu, ne odvaja zarezom, a dijelovi koji čine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova rečenice.

 

Zarezom se odvajaju riječi i skupovi riječi (istovrsni dijelovi rečenice u nabrajanju):

*''Jasmina, Emina, Dubravka, Jelena i Aida su otišli na izlet''.

 

Zarezom se može odvojiti i prije veznika ako se nešto želi naglasiti:

*Ponijeli su i hranu, i piće, i društvenih igara

*On je uspio preći preko ćuprije, čim je stig'o mi smo pristavile kahvu.

 

Nezavisne rečenice kad nisu povezane veznicima:

*Došao je, pozdravio se, dobro večerao i nestao.

 

Paralelni dijelovi rečenice kad su u suprotnosti:

*Zadatak je težak, ali zanimljiv.

*Nismo ljetovali na moru, već na planini.

 

Rečenice koje su u suprotnosti:

*Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vrijeme.

*Vi ste pošli ranije, a ipak ste zakasnili.

 

Rečenice u inverziji (kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne), na primjer:

*Kad se spremim, pozvaću te [[telefon]]om.

*Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.

 

Riječ ili skup riječi koji su naknadno dodati ili umetnuti u rečenicu:

*To je, dakle, tvoj voćnjak.

*Ti si u pravu, neosporno.

 

Vokativ i apozicija su, također, naknadno dodati u rečenicu, pa se odvajaju zarezom, na primjer:

*Vi ćete, djeco, dobiti slatkiša.

*Djela [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], jedinog južnoslavenskog književnog nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.

 

Uzvici nisu sastavni dijelovi rečenice, pa se odvajaju zarezom:

*Uh, što je hladno!

*O, stigla si?!

 

Umetnute rečenice na primjer:

*U mom selu, koje je jedno od najuspješnijih u voćarstvu, gotovo svi gaje maline.

 

*U Kraljevoj Sutjesci, 2. aprila 1357. Zenica, 15. august 1991.