Verzija na dan 17 septembar 2009 u 15:22 uredi CERabot (razgovor \| doprinosi) 46.745 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-povijesno +historijski) ← Starija izmjena		Verzija na dan 19 decembar 2009 u 11:01 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinosi) Botovi 67.186 edits m robot Mijenja: tl:Prometeo; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 2: '''Prometej''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''Προμηθεύς''' = predumišljaj) je [[bog]] koji je [[ljudi]]ma dao [[vatra\|vatru]]. == Prometej i [[Atena (mitologija)\|Atena]] == Prometej je sa [[Atena (mitologija)\|Atenom]]. Naime, [[Zeus]]a je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej je rekao da zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao Zeusovu glavu njime. Iz njegove je glave iskočila božica Atena, a glavobolja je nestala. U drugoj inačici mita, Zeusovu glavu rascijepio je [[Hefest]] ili [[Hermes]]. == Stvaranje ljudi i kazna == [[Datoteka:Creation Prometheus Louvre Ma445.jpg\|mini\|Prometej stvara čovjeka<small>, reljef, 3. vijek</small>]] Red 13: [[Datoteka:J D Schubert Prometheus und Pandora.jpg\|mini\|Johann David Schubert: Prometej i [[Pandora (mitologija)\|Pandora]]]] === [[Pandora (mitologija)\|Pandora]] === Da bi kaznio ljude, Zeus je naredio ostalim bogovima da načine ženu - [[Pandora (mitologija)\|Pandoru]] - kao dar ljudima. [[Olimpski bogovi]] obdarili su je raznim darovima i osobinama, a posebno je važna bila - znatiželja. Prometej je svome bratu Epimeteju rekao da ne prima nikakve darove od bogova. Epimetej ga nije poslušao te, kad su bogovi poslali Pandoru na zemlju, zaljubio se u nju. Hermes mu je rekao da je ona Zeusov dar i upozorio ga je da ne dira Pandorinu posudu koja je bila njezin miraz. Epimetej je rekao Pandori da ne otvara tu posudu. No, Pandorina je znatiželja prevladala te ju je otvorila. Sva su zla izašla na dotada bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju - kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa, starost, bolest, ludost, prkos, glad, prijevara... Odmah ju je brzo zatvorila, a unutra je ostala samo - nada. Svijet je bio vrlo hladan i turoban, a onda je Pandora opet otvorila kutiju te je nada izletjela van. Tako je čovječanstvo i u zlim vremenima dobilo i imalo nadu. == [[Umjetnost]] == [[Datoteka:Gustave Moreau 006.jpg\|mini\|Gustave Moreau: Prometej<small>, 1868.</small>]] Red 22: Po Ovidiju, Prometej je od gline načinio čovjeka na sliku i priliku bogova. Prikazuju ga pred kipom u prirodnoj veličini, koji stoji na postolju. [[Atena (mitologija)\|Atena]], koja mu je pomogla da ukrade vatru iz Sunčevih kola, može stajati uza nj pokazujući gore. Ili, donijevši plijen, upaljenom zubljom dodiruje kip da bi ga oživio. To spajanje dvaju nepovezanih mitova, stvaranja čovjeka i krađa vatre, omogućilo je da se sve protumači kao [[hrišćanstvo\|hrišćanska]] alegorija o čovjeku kojega je prožela duhovna milost. Da kazni Prometeja za buntovno ponašanje, Zeus naredi Hefestu da ga okuje na Kavkazu; po drugima je to učinio Hermes. Ondje je on mnogo vjekova trpio muke jer ga je svaki dan pohodio orao koji mu je kljuvao jetru. Tema podsjeća na [[Titije]]vo kažnjavanje: njegovu je jetru kljucao jastreb. Prometeja na posljetku izbavi Heraklo. == Današnje shvaćanje mita == Svako je doba pridavalo svoje simboličko značenje liku Prometejevu, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi čovjeka od njegova izvornoga neznanja. Hrišćani su u tome [[poganstvo\|poganskome]] tvorcu i njegovu posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o [[Krist]]u; u njegovoj kazni, okivanju za [[hrid]]inu, nagovještaj raspeća. [[Romantizam\|Romantički]] pokret u [[19. vijek~~\|19. vijeku~~]]u načinio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskoga roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u različita doba, bio umjetnik koji sa neba prima oganj stvaralačkoga nadahnuća. Jetra su u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao zrcalo budućnosti. Njih je očito fascinirala svojstva jetre koja kada se izvade iz tek zaklane životinje imaju sposobnost jasnog odražavanja, jer su tamna i glatka poput zrcala. Također u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja se u antici služila za izdubljivanje i pravljenje [[teleskop]]a. No, valja imati na umu sljedeće: kao prvo, Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i njegovo ime, koje potječe od riječi ''prometheia'', što znači "predviđati, misliti unaprijed"; kao drugo, njegova je jetra bila njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe da su se Prometejeva jetra povezivala sa proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana još jedna [[optika\|optička]] pojava. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakoga je dana ptica slijetala na njega i izjedala dio njegovih jetara, koja bi se preko noći obnovila. Poslije mnogih vijekova naišao je [[Heraklo]], koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas živi. [[Datoteka:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg\|left\|400px\|thumb\|Thomas Cole: Okovani Prometej]] Mit govori da su Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To je zrcalo reflektiralo svjetlost samo tokom dana. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili zrcala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. U [[arhajci\|arhajskom]] i predhistorijskom razdoblju (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na tačkama geografske širine, te je jedno od drugog bilo udaljeno tačno za jedan stepen geografske širine. Budući da je do [[7. st. p.n.e.]]. Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja [[Kreta\|minojskih]] ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do [[12. st. p.n.e.]]Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prahistorijsko doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo se pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete tačke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan s time. Razmotrimo sada [[Filostrat]]ovo djelo ''Život Apolonija iz Jijane'' ([[2. vijek]]). Djelo uglavnom sadrži izvještaje o neobičnim mjestima koja su posjetili [[Apolonije]] i njegov prijatelj Damis. U 3. poglavlju II. knjige, nailazimo na zanimljiv podatak o urođenicima s južnog Kavkaza: Red 93: [[sv:Prometheus]] [[th:พรอมิธีเอิส]] [[tl:~~Prometheus~~Prometeo]] [[tr:Prometheus]] [[uk:Прометей (міфологія)]]

Razlika između verzija stranice "Prometej (mitologija)"