Razlika između verzija stranice "Alojz Benac"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 1:
{{Afrikati}}
[[Datoteka:Benac.gif|thumb|200px|desno|Alojz Benac]]
'''Alojz Benac''', bosanskohercegovački arheolog i historičar.
Line 10 ⟶ 11:
Alojz Benac je također obavljao i niz odgovornih funkcija u znanstvenim i stručnim tijelima i u društveno-političkim organizacijama u kojima je razvio mnogostranu i plodnu djelatnost. Bio je prvi predsjednik ''Koordinacijskog odbora arheologa Jugoslavije'', predsjednik ''Arheološkog društva Jugoslavije'' 1953/1954, predsjednik ''Muzejskog društva BiH'' 1955/1956, predsjednik ''Nacionalnog komiteta za balkanologiju Jugoslavije'' (od 1977), bio je stalni član ''Conseil permanent de l’Union internationale des sciences préhistoriques et protohistoriques'' od 1956, te ''Association international d’études sud-est européen'' od 1977; također je bio član mnogih republičkih i saveznih savjeta i odbora za nauku i kulturu, nekih međuakademijskih odbora i znanstvenih institucija u inostranstvu (''Italijansko društvo za prethistoriju i protohistoriju u Firenci'', ''Njemačko arheološko društvo u Berlinu i Frankfurtu na Majni'', od 1958). God. 1961. izabran je za dopisnog člana ''Naučnog društva BiH'', a 1967. i za redovnog člana [[ANU BiH]]. U toj Akademiji je obavljao dužnost sekretara odjeljenja za društvene znanosti 1969–1972, od 1972. do 1977. generalni je tajnik, a od 1977. predsjednik te Akademije. Dopisni je član [[SANU]] od 1972, [[JAZU]] od 1975. i [[SAZU]] od 1977. God. 1977/1978. obavljao je dužnost predsjednika ''Savjeta akademija nauku i umjetnosti [[SFRJ]]''. Od 1982. je glavni urednik redakcije ''Enciklopedije Jugoslavije'' za SR BiH. Za svoj rad odlikovan je nizom domaćih i stranih odlikovanja: ''Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom'' (1970), ''Nagradom [[AVNOJ]]-a'' (1976), Orden ''republike sa zlatnim vijencem'' (1977), ''Ordine »Al merito della Repubblica Italiana«'' (1979) i dr. Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1992. godine.
== Bibliografija ==
▲- Radimlja, Sarajevo 1950.
▲- Olovo, Beograd 1951.
▲- Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture, Ljubljana 1952.
▲- Neki etnički problemi prehistoriskih stanovnika Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1953.
▲- Sarajevo od najstarijih vremena do danas, 1 (s Ljubicom Mladenovic), Sarajevo 1954.
▲- Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (koautori: D. Sergejevski i Đ. Mazalic), Sarajevo 1955.
▲- Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1955.
▲- Glasinac, 1, 2 (koautor: B. Čović), Sarajevo 1956, 1957.
▲- Neolitski telovi u sjeveroistočnoj Bosni i neki problemi bosanskog neolita, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1961.
▲- Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu, Sarajevo 1964. (i na njemackom jeziku: Studien zur Stein- und Kupferzeit im nordwestlichen Balkan. Bericht der Römisch-Germanischen Kommission, Berlin, 1961, 42).
▲- Stariji prahistorijski periodi (u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pocetka turske vladavine), Sarajevo 1966, 9–81.
▲- Stećci, Beograd 1967.
▲- Završna istraživanja u pecini Hrustovaci, GZM 3, 1948.
▲- Neolitsko naselje u dolini Bile, GZM 8, 1953.
▲- Osnovna obilježja neolitske kulture u Kaknju i Prehistorijska gradina Zecovi kod Prijedora, GZM 11, 1956.
▲- Crvena Stijena – stratum I–IV, GZM 12, 1957.
▲- Zelena Pecina, GZM 12, 1957.
▲- Pivnica kod Odžaka i neki problemi kostolacke kulture, GZM 17, 1962.
▲- Obre II, GZM 26, 1971.
▲- Obre I, GZM 27/28, 1972–1973.
== Literatura o Alojzu Bencu ==
*Alojz Benac, Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 263–269.
▲- Alojz Benac, Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 263–269.
▲- Ljeposava Vekić-Čović: Bibliografija radova Alojza Benca (1948–1975). Ibid., str. 15–23.
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi|B]]
| |||